Dramska premijera 'Bolna djeca u cvijeću', nastala po tekstu Antonele Tošić nagrađenom na natječaju 'Marin Držić', održat će se u petak, 6. prosinca, na Sceni 55 Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu, najavljeno je u utorak na konferenciji za novinare.
vrijeme: 06.12.2024. -
mjesto: Split
Drama je dobila drugu nagradu Marin Držić za najbolji novi dramski tekst 2023., a kako je istaknuto na predstavljanju, riječ je o drami suptilnih karakterizacija i vješte dramaturgije koja kao formu bira sve prisutniji trend mlađe generacije suvremenog društva, a koji je sve naglašeniji i u dramskom pismu - komunikaciju na Instagramu.
Redatelj je Vinko Radovčić, scenograf je Filip Triplat, kostimografkinja Anita Goreta, a izvest će je glumci Rea Bušić i Pere Eranović.
Intendant Vicko Bilandžić rekao je da su pronašli tekst koji je njega osobno privukao u četiri rečenice opisa jer je posve drukčiji od onoga što bi od dramskog teksta mogli očekivati, a i zato što se bavi i suvremenim modelima komunikacije.
Kako je rekao, Antoneli Tošić prišao je na Marulićevim danima zatraživši tekst predstave, a kada ga je pročitao odmah ga je stavio na listu onoga što bi željeli raditi u kazalištu.
"Kada se otvorila mogućnost da se otvori Scena 55, proslijedio sam tekst Ivanu Penoviću, novom ravnatelju drame", rekao je Bilandžić dodavši da mala scena HNK i služi tome da predstavlja nove i važne autore.
"Naša mala scena je jako bitna jer je važan kontakt s publikom. Tu nema laži, to je čisti film i publika pogotovo uživa u radu na maloj sceni", dodao je.
Rad na predstavi imao je divnu energiju, ocijenio je redatelj Vinko Radovčić rekavši kako je iznimno zadovoljan cijelom ekipom s kojom bi opet radio.
Napomenuvši da je predstava nastala u kratkom vremenskom razdoblju, Radovčić je rekao kako smatra da je ovakav tekst potreban, posebno današnjim generacijama u vremenu u kojem živimo.
Glumac Pere Eranović kaže da je ljubomoran što neće moći pogledati predstavu s obzirom na to da u njoj glumi te bi volio da općenito europsko kazalište ubuduće ide u pravcu jezika ljubavi.
Smatra da je autorica u tekstu vrlo smiono pristupila problemu svjetonazorski podijeljenih ljudi koji imaju svoje rane. "Odlučila im je polako skidati oklop komad po komad i doći do onoga što se zove ljudsko biće", dodao je Eranović. (Hina)
