U četvrtak, 28. travnja, u 19 sati, u kafiću Teatra &TD, otvara se izložba fotografija i dokumentacije Francuskog paviljona pod nazivom 'U očekivanju'. Izložbu su organizirale Morana Matković i Petra Šešljaga u suradnji sa Studentskim centrom i Francuskim institutom, a traje do 14. svibnja.
vrijeme: 28.04.2011. 19,00
mjesto: Isle Pag, Croatia
Obnovljeni Francuski paviljon trebao je biti otvoren ove godine, na isti datum kao i 1937., no uslijed financijskih poteškoća, najavljeno otvorenje i prezentaciju objekta neće biti moguće održati navedenog datuma, ali izložba koja će se ipak održati uključuje izložbu fotografija i dokumentacije njegovog nastanka i života te popratna tematska zbivanja kao što su predavanja i večeri francuske glazbe i filma. Projekt je zamišljen kao mjesto susreta i komunikacije.
Godine 1936. započeli su pregovori oko podizanja stalnog paviljona Francuske na Zagrebačkom zboru. Paviljon je naručilo francusko Ministarstvo trgovine i industrije, a na izložbi kojom je predstavljen 14.travnja 1937. bili su izloženi najnoviji francuski automobili i avion kao poziv na Svjetsku izložbu koja se istodobno održavala u Parizu 1937.godine. Projekt paviljona izradio je francuski inženjer Bernard Lafaille sa suradnicima – arhitektom Robertom Camelotom, te Jacquesom i Paulom Herbéom.
Zbog svog izgleda kojim podsjeća na kružni hram, paviljon služi kao primjer klasicističkih pokušaja koji su obilježili razdoblje '30-ih i '40-ih godina 20.stoljeća. Kroz godine poslužio je i kao kazališna pozornica, ali i kao skladište uredskog materijala i scenske opreme.
Tek '80-ih godina javljaju se prvi pokušaji reanimiranja paviljona. Godine 2003. Sveučilište u Zagrebu započelo je inicijativu s ciljem ponovnog definiranja namjene i sadržaja prostora Studentskog Centra. Projektom je predviđeno da paviljon zadrži izvornu namjenu izložbenog prostora, uz mogućnost održavanja i drugih javnih događaja, kako je i bilo osmišljeno 1936.godine.
Trenutni razvoj situacije nije spriječio pokretanje programa predstavljanja Francuskog paviljona kao jedne od najvažnijih građevina hrvatske arhitekture 20. stoljeća, ali i ukazati na probleme čestog propadanja i zapuštanja vrijednih kulturnih objekata.
