Preskočite na glavni sadržaj

Zvjezdana Jembrih / En plein air

U četvrtak, 26. veljače, u 19 sati, u Izložbenom salonu Izidor Kršnjavi,  otvara se izložba Zvjezdane Jembrih pod nazivom 'En plein air'. Izložba ostaje otvorena do 12. ožujka.
vrijeme: 26.02.2015. 19,00
mjesto: Zagreb; Izložbeni salon Izidor Kršnjavi, Trg maršala Tita 11
url: http://www.festivalznanosti.hr/2013/
Otvoriti se doživljaju prirode je poput duboka disanja: ispunja nas, neophodno je, ljekovito…

Premda slikari pristupaju percipiranju krajolika svakojako, podjele po načelu solidnosti oblika te dinamičnosti izvedbe među ključnima su: dok jedni naglašavaju postojanost prirodnoga svijeta, drugi više ističu njegovu kontinuiranu promjenjivost. Vrhunskih se realizacija nalazi napretek u oba tabora. (Da ne odlazimo za primjerima u veliki svijet, prisjetimo se samo čvrstih formi planine Klek na kompozicijama Vladimira Varlaja, odnosno prozračnosti koja treperi ispred rasplinutih obala Kupe u interpretaciji Ljudevita Šestića.) Nema, dakle, apriornog razloga zbog kojega bi bilo jedan, bilo drugi pristup imao prednost (ranije su to bili izrazi određenoga razdoblja i dominantnih stilova koji, naravno, više ne postoje).

A što po tom pitanju čini u svojim pejzažima Zvjezdana Jembrih? Ona utvrđuje postojanost u promjenjivosti, ali još joj je draži ulov - promjenjivost u postojanosti. S bilježenjem selektiranih elemenata pred kojima se neposredno zatekne (uvijek iznova pred omiljenima - očiti znak povezanosti s tradicijom te ulogom regije i mjesta), s uporabom svjetla koje je čista boja (slikarica rijetko nastoji na stapanju slojeva pigmenta) - drukčije ne može ni biti, a kada se k tome proces izvodi snažnom gestom, onda je jasno - samo mijena stalna jest. iz teksta Nikole Albaneže

Zvjezdana Jembrih rođena je 1965. u Zagrebu. Djetinjstvo je provela u Zlataru, u Hrvatskom zagorju. Diplomirala je 1990. na Nastavničkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Slikarstvo je studirala u klasama profesora Z. Kesera, N. Koydla i Z. Kauzlarića Atača. Do sada je izlagala na tridesetak samostalnih i četrdesetak skupnih izložbi, sudjelovala je na mnogim likovnim kolonijama i umjetničkim simpozijima te izvela brojne prostorne/land art intervencije u Hrvatskoj i izvan Hrvatske.

Od 1993. radi kao restauratorica. Boravi na stručnom usavršavanju u Münchenu, a na poslijediplomskom studiju u Budimpešti, gdje 2000. magistrira restauriranje drvene skulpture. Od 1998. radi na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a od 2013. je izvanredna profesorica na Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina. Voditeljica je nekoliko programa zaštite pokretnih kulturnih dobara Ministarstva kulture RH. Autorica je stručnih članaka s područja konzerviranja i restauriranja.

Članica je HDLU-a, umjetničke organizacije Autorska kuća i Hrvatskog restauratorskog društva. Piše i objavljuje poeziju i prozu u književnim časopisima i na radiju. 2001. u nakladi MD objavljena joj je knjiga kratkih priča 'Janusove kćeri sestre nevjeste', 2007. u nakladi Autorske kuće knjiga pjesama 'Ljubavnici kraljica glad', 2008. knjiga putopisa 'Ljetopisi', a 2009. ponovljeno izdanje prve knjige, 'Janusove sestre“' 2014. u nakladi Hrvatskog društva pisaca objavljena joj je zbirka poezije 'Sve jedno'. 2008. dobitnica je književne nagrade Franjo Horvat Kiš za putopis 'Voćin'. Autorica je, uz Sanju Lovrenčić, dvaju radio-dokumentaraca, 'Slike povratka' i 'Ispod lipe'. Uz Dubravka Kuhtu autorica je dokumentarnog filma o restauriranju 'Sveti Ambrozije'. Od 2012. u suradnji s Lidijom Bajuk i Institutom za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu sudjeluje u etnografskim istraživanjima na području sjeverozapadne Hrvatske. S akademskim slikarom-grafičarom Jurom Kokezom 2014. je objavila grafičko-pjesničku mapu 'Tragovi'.