iza scene

Nezavisna glazbena scena: na krilima entuzijazma i novih modela



Žedno uho, Ekstrakt i Goulash Disko - o programskim i organizacijskim inovacijama na nezavisnoj glazbenoj sceni, razgovarala je Tena Škiljević.

Kada pomislimo na nezavisnu koncertnu ili party scenu obično nam na pamet padne ljubav... Ljubav prema glazbi i želja za disperziranjem te ljubavi na ljude koje bi to barem u jednakoj mjeri moglo zanimati. Druga stvar koja nam padne na pamet sadržana je u samoj riječi 'nezavisna' – dakle, ovisna o nikome i ničemu. Nezavisna kulturna scena u današnjem smislu, u Hrvatskoj se formira negdje početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Ona je na neki način paralelni svijet postojećoj dominantnoj, institucionalnoj, mainstream i etabliranoj kulturi. Riječ je o samoosnovanim organizacijama koje nisu u vlasništvu države ili grada. Neki se u tim okvirima uspješno održavaju i danas, dok mnogi, koji su se nezavisnima nazivali, to više nisu.
 
A kako nezavisni ostaju nezavisni otkrivamo kroz primjere koji slijede. Žedno Uho, Ekstrakt i Goulash Disko – održivi, nezavisni koncepti koji uspješno plivaju na granici potpora gradova i/ili ministarstava (Žedno Uho),  prodaje ulaznica (Ekstrakt) i 'crowdfundinga' (Goulash Disko).
 
Žedno uho
 
Žedno Uho već 14 godina dobiva potporu Ministarstva kulture a do 2010. je dobivalo i potporu Ureda za kulturu grada Zagreba, no ta nam je potpora najprije umanjena za više od 70% a onda smo iduće godine dobili 11.400 kn, što je manje od 8% iznosa kojeg nam je Grad nekad dodjeljivao. Nakon što nam nisu niti poslali ugovor za dodijeljeni iznos shvatili smo da na razini Grada više definitivno nemamo partnere za suradnju i prestali smo aplicirati. Iznimno nam je drago da nas s druge strane Ministarstvo kulture i dalje podupire, a posebno smo ponosni na činjenicu da se ta potpora pokazala kao jako dobro ulaganje, jer svaka kuna koju dobijemo od Ministarstva kulture državi se kroz razna davanja vrati trostruko, dakle, na dobivenih 100.000 kn u 2013. mi smo u državni proračun vratili gotovo 300.000 kn. Ta se potpora koristi isključivo za realizaciju projekata (festival i redovni program), dok hladni pogon financiramo kroz nekolicinu komercijalno isplativih koncerata i pružanjem usluga“ ističe Mate Škugor – po mnogima jedini relevantni organizator i edukator kada je u pitanju 'indie' glazba. Mate je nedavno otkrio kako svoje glazbeno projektno dijete 'Žedno Uho' seli u svoj rodni Šibenik. Naime, u tom će gradu krajem srpnja i početkom kolovoza realizirati novi festival čiji je cilj oživljavanje stare gradske jezgre –  plaža Banj, Dolac, ali i nova ljetna pozornica na tvrđavi sv. Mihovila neki su od punktova na kojima će se održavati koncerti puno bliži njegovom senzibilitetu.
 

Mate Škugor, Žedno uho

Vjerujemo kako će ova, po svemu sudeći, biti Matina najbolja koncertna godina. A koja je bila najgora? „Najgora je bila cijela 2012. i prva polovica 2013. godine, kad smo uslijed osipanja publike kao posljedice drastičnog povećanja ponude donekle sličnog programa, te daljnjeg pada kupovne moći stanovništva, ali i promjene životnih navika nekad ključne studentske publike koja danas mahom koncerte „gleda“ putem YouTubea, došli na sam rub preživljavanja. No zahvaljujući razumijevanju naših partnera/dobavljača i pravovremenom prilagođavanju novonastaloj situaciji, uspjeli smo se presložiti i prošlu godinu završiti pozitivno.“
 
Dodaje kako su u Šibeniku svojevremeno kroz realizaciju festivala Terraneo dobili sve ono čega u Zagrebu nema, a to je puna podrška lokalne vlasti koja im je, u skladu sa svojim mogućnostima naravno, izlazila u susret kad i koliko god im je to bilo potrebno. Uvjereni su da će se slično ponoviti i pri realizaciji novog projekta. „Financijska konstrukcija navedenog projekta izgledat će otprilike ovako: 60%  - prodaja ulaznica i ugostiteljstvo, 30%  - sponzorstva, 10%  - institucionalna potpora“ , kaže Škugor.
 
Je li entuzijazam dovoljan? „Zasad nas i dalje vode velika strast prema ovom poslu, kao i stalno otkrivanje nekih novih mogućnosti za realizaciju zamišljenih projekata. Tu prvenstveno mislim da njihovu implementaciju u, na prvi pogled, ne baš primjerene prostore. To nam je moram priznati poseban izazov, iskoristiti neki postojeći prostor na drugačiji i za veliku većinu ljudi neočekivan način.“ dodaje. O EU fondovima za sad nisu razmišljali jer kaže kako nikad u ovih 17 godina nisu ništa forsirali pa tako neće ni ovo. Kad osjete da je pravi trenutak i da imaju pravi materijal s kojim se isplati aplicirati onda će to i napraviti.
 
Ekstrakt
 
Jedni od relevantnijih aktera nezavisne party scene svakako su i ljudi koji stoje iza projekta Ekstrakt. Cijela priča počela je 2007., ali u današnjem obliku djeluju od 2010. godine, pa prvim Ekstraktom smatraju party s Marcelom Heeseom u Mediki. Party je prošao začuđujuće dobro, a završili su ga oko pozitivne nule. Goste i infrastrukturu financiraju od prodaje ulaznica, a osim partyja na zatvorenom poznati su i po Ekstrakt z Bregov ediciji koja se jednom godišnje održava u Lovačkom domu Bliznec na Sljemenu. „Ekstrakt z Bregov je sigurno naš najzahtjevniji projekt, a najbitnija razlika je naravno u tome da se radi o open-air eventu, što u cijelu priču uvodi element neizvjesnosti.  Što se same organizacije tiče, z Bregov je složeniji u smislu da se treba voditi računa o deset ili više DJ-a, zatim o cijeloj infrastrukturi, od struje, WC-a, pozornice itd., a utoliko je i financijski znatno zahtjevniji“ kažu u Ekstraktu.
 
Esktrakt, plakat

Od 2012. djeluju i kao neprofitna kulturna udruga te se samim time imaju pravo prijavljivati na odgovarajuće natječaje. S obzirom na to da su jedan od najbolje organiziranih crewova na zagrebačkoj party sceni zanimalo nas je u čemu je tajna. „Nema tu neke prevelike tajne. Ono što je bitno je stalna komunikacija i logička podjela poslova. Možemo reći da svatko odrađuje zadatke po unaprijed određenom rasporedu. Smatramo da je bitno da se organizacija ne odvija stihijski, već po nekom planu i programu. Također pokušavamo razmišljati na duže staze, tako da imamo osmišljen program tamo negdje do 4-og mjeseca 2015. godine. Što se same podjele poslova tiče, mi imamo tu sreću da nas je četvorica u organizaciji, svatko sa drugačijim senzibilitetom i vještinama, tako da u startu pokrivamo više područja i često ne moramo outsourcati neke poslove, već sami odrađujemo većinu zadataka. Možda najbitnije, još uvijek nam je glavna motivacija i osnovni kriterij napraviti dobar party, makar i pod cijenu većih financijskih troškova i zahtjevnije logistike“ , zaključuju u Ekstraktu.
 
Goulash Disko
 
Koncept koji smo ostavili za kraj je 'crowdfunding' – način financiranja projekata u kojem publika u zamjenu za različite “nagrade” financira određeni projekt koji si je postavio minimalni financijski cilj za izvedbu projekta. Podupiratelji projekta “založe” određeni novac za neki projekt, i ukoliko takvih zaloga bude dovoljno da se projekt ostvari, ti zalozi se naplaćuju i projekt se izvodi. Na taj način podupiratelji nemaju rizik da će dati novac za nešto što se neće ostvariti, a vlasnici projekta dobiju početni kapital. „Mi smo se odlučili za model jer se čini kao stvoren za festivale i glazbene evente - mi kao promoteri nismo imali rizik velikog ulaganja u organizaciju festivala, a posjetitelji su za zalog dobili karte - tako da su na neki način sudjelovali u kreiranju vlastitog festivala. Upravo je i taj crowdfunding aspekt pomogao da se stvori predivna atmosfera zajedništva na samom festivalu jer smo svi mi na neki način bili organizatori festivala.“ Kažu Iva i Yves, organizatori Goulash Disko Festivala koji se ove godine od 4. do 9. rujna održava u Komiži na Visu.

Goulash Disko, plakat
 
Cijel priča počela je u Dublinu gdje su Iva i Yves „Goulash Disko“ partyje počeli organizirati jer im je nedostajala takva glazbena ponuda. Zasukali su rukave, pokucali na vrata par klubova i konačno sami napravili tulum koji su htjeli posjetiti. Yves je nedavno adresu u Dublinu zamijenio onom u Zagrebu pa su, logično, cijelu klupsku priču pretvorili u ljetni Festival.
 
Izuzetno uspješno, prvo izdanje Festivala dalo im je vjetar u leđa da ove godine na platformi Ulule financijsku ljestvicu podignu duplo više. „Duplo veći budžet za duplo veću viziju. Ove godine produžili smo festival na 6 dana, najviše zato što je zadnji dan festivala najveći puni mjesec u godini. Osim toga, ove godine nam se osim DJa pridružuje mnogo novih izvođača, poput bendova, cirkusa i akrobata, umjetnika koji će producirati radove na site-u, longboardera i još mnogo drugih. To sve znači puno više avionskih karata i honorara pa smo jednostavno odlučili ciljati na dvostruko više novaca“ , kaže bračni i organizacijski dvojac.
 
Ipak, činjenica je da Festival više financijski podržavaju stranci nego domaća publika. Zašto je tome tako? „Razloga je puno, osobno mi se čini da je veliki problem nepoznavanje izvođača zbog nedostatka stilova glazbe u Hrvatskoj - u zapadnoeuropskim zemljama global, world, tropical i slični partiji pune klubove od nekoliko tisuća ljudi, dok kod nas takvi partiji ne postoje. Osim toga, zbog ograničenog budžeta nemamo velikih zvijezda nego radije platimo manje poznatim izvođačima za koje znamo da će napraviti odličan parti, ali ih ljudi neće prepoznati na plakatu. Mislim da Hrvati ipak vole headlinere. Osim toga, vjerujem da je i dio odgovornosti na nama jer se festival prošle godine nije toliko promovirao u Hrvatskoj, prvenstveno zbog manjka resursa i znanja da će biti teško u startu. No ove godine stvarno radimo na tome da se to promijeni, zovemo što više domaćih izvođača i trudimo se prikazati što se na festivalu može očekivati, i čini mi se da se to već osjeti.“ odgovara nam entuzijastična Iva. Zarada je minimalna s obzirom na vrijeme i energiju koju unose u organizaciju cijeog projekta na kojem rade praktički cijelu godinu. Osim toga, svu zaradu od prošlogodišnjeg festivala uložit će u organizaciju ovogodišnjeg, a osobno od toga ne očekuju puno osim 6 predivnih dana na predivnoj plaži.

S lokalnom zajedicom o financiranju Festivala za sada nisu razgovarali, no možda uskoro dođe vrijeme i za to. S obzirom na to da Festival većinom posjećuju stranci logično se nameće pitanje o stranom kapitalu. „Nismo o tome razmišljali, ali da sad moramo odlučiti definitivno ne bi bili za to. Čar festivala čini i taj crowdfunding aspekt, kao da smo svi zajedno pokrenuli i napravili festival i želimo da takav što dulje i ostane. Iako smo s crowdfundingom počeli baš zato da bi izbjegli sponzore, ne znači da ih ni pod koju cijenu ne bi primili, posebno ako bi to značilo da bi mogli pozvati još više izvođača. Samo to naravno ne bi mogao biti bilo koji sponzor pod bilo koju cijenu - nezavisnost i dobra atmosfera na festivalu nam je prioritet“ , zaključuju svoju Goulash Disko priču Iva i Yves.

Svi ovi primjeri pokazuju kako nezavisna scena postoji i kako je, čini nam se, življa nego ikad. Kriza, Europa, novi 'novi val' ili nešto četvrto? Što god da je nadamo se da će potrajati i inspirirati sve one koji misle da su neke stvari nemoguće ili (jako) teško ostvarive. Naravno, navedeni projekti svoju su kvalitetu i ugled gradili godinama i ništa im se nije dogodilo 'preko noći' – a taj biste dio uvijek trebali imati na umu... I naravno, pri tom ostati nezavisni!
 
Tena Škiljević

(L.V., 02.04.2014)


 



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu