Cilj je rasvijetliti povijesni razvoj rimskih brevijara od 13. stoleća do Tridentskoga sabora, njihovu uporabu, jezik i pismo, ilustracije, zapise na marginama i sl.
Na znanstvenom skupu sudjeluju znanstvenici iz Hrvatske, Italije, Austrije, Bugarske, Ruske Federacije, Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Rumunjske i Slovenije.
Međunarodni znanstveni skup, koji se održava pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, organiziraju Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo, Staroslavenski institut u Zagrebu, Državni arhiv u Pazinu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Associazione Archivistica Ecclesiastica u Rimu.
Ključne teme - povijest brevijara i glagoljaški skriptorij
Dva uvodna predavanja, kako je istaknula Marija-Ana Dürrigl iz organizacijskoga odbora, vezana su za dvije ključne teme konferencije - povijest rimskoga brevijara i Beram kao pretpostavljeno mjesto, točnije glagoljaški skriptorij, u kojem su u srednjem vijeku uz različite knjige na glagoljici nastajali i brevijari.
U prvom će akademkinja Ivanka Petrović govoriti o razvoju santkorala u hrvatskoglagoljskim i latinskim brevijarima, a u drugom će Elvis Orbanić iz Državnog arhiva u Pazinu i Tomislav Galović s Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu govoriti o povijesnom kontekstu Berma.
Dürrigl je najavila da će 5. listopada u Državnom arhivu u Pazinu biti predstavljeni faksimil i transliteracije "Drugoga beramskoga brevijara", što ga je objavio Staroslavenski institut iz Zagreba.
Izdanje je, napomenula je, nastalo kao plod višegodišnjega rada Znanstvenoga centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo, koji pri Staroslavenskom institutu u Zagrebu djeluje od 2014. godine.
Knjiga je vrijedan prinos hrvatskoj filologiji i kulturi općenito jer predstavlja tek drugo tiskano izdanje hrvatskih brevijara pisanih na glagoljici. Radi se o prvom tiskanom izdanju od ukupno četiri glagoljska kodeksa koji potječu iz Berma, malog mjesta u središnjoj Istri u okolici Pazina.
"Sva četiri hrvatskoglagoljska kodeksa danas se čuvaju u Narodnoj in univerzitetnoj knjižnici u Ljubljani, kamo su dospjeli iz knjižnice baruna Žige Zoisa", rekla je Dürrigl dodavši kako su ti kodeksi dosad manje bili u žarištu zanimanja od, primjerice, krčkih kodeksa.
U Znanstvenom centru izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo koji djeluje pri Staroslavenskom institutu provode se interdisciplinarna istraživanja beramskih rukopisa, za koje se pretpostavlja da su mogli nastati tijekom 14. i 15. stoljeća u glagoljaškom skriptoriju u Bermu.
Posljednjeg dana skupa, u nedjelju, 7. listopada, u crkvi sv. Nikole u Pazinu služit će se staroslavenska misa, koja se tradicionalno održava na konferencijama povezanim s glagoljaškom liturgijskom baštinom. (Hina)