Odjel za etnologiju i arheologiju Matice hrvatske i Knjižnica Vladimira Nazora (KGZ) nastavit će surađivati i tijekom 2019. u zajedničkom programu Hrvatska mitska baština u ranome srednjem vijeku. Ove godine sudjelovat će i partneri – Udruga za promicanje inkluzije iz Zagreba, Akademija likovnih umjetnosti i Tehničko-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Ovogodišnji program od sedam tematskih cjelina obuhvaća jednosatno znanstvenopopularno multimedijsko predavanje iz jezikoslovlja, mitologije, arheologije, povijesti umjetnosti, etnologije i folkloristike u Velikoj dvorani MH. Svako od izabranoga programskog predavanja održat će znanstvenici. Zadnje godišnje tematsko predavanje odnosi se na jednu od zagrebačkih nacionalnih ili etničkih manjina. Usporedno će se u Knjižnici Vladimira Nazora (KGZ) periodički od proljeća održavati trosatna stvaralačka radionica, pod stručnim vodstvom umjetnika iz područja slikarstva, dizajna i glazbe. Početkom studenoga održat će se programski obilazak grada Zagreba pod stručnim vodstvom, a potkraj studenoga u Knjižnici Vladimira Nazora izložba radova polaznika likovne, dizajnerske i literarne radionice, uz izložbu izabranih publikacija gostujućih predavača, također i uz nastup polaznika pjevačke i instrumentalne etnoglazbene radionice.
Multimedijsko predavanje Pretkršćanske kršćanske riječi
U rječniku hrvatskoga i drugih slavenskih jezika mogu se prepoznavati slojevi iz pretkršćanskoga vremena i iz vremena poslije prihvaćanja kršćanstva. U kršćanskomu vremenu tragovi su i riječi koje su prije pripadale svetomu, no prilagođene novomu vremenu, kao što su u tome novom vremenu također uočljivi tragovi pretkršćanskih obreda i običaja. Govorit će se o riječima *bogъ (bog), *svętъ (svet), *xormъ (hram), *vъskrьsъ (Uskrs) *vъzьmъ (Vazam), *božitjь (Božić), *bъdnъkъ (Badnjak), *vračь (vrač), *bajati (bajati), *čarati (čarati), *gatati (gatati), *šatriti (šatriti), *věštica (vještica), *vila (vila) te o riječima *cъrky (crkva), *popъ (pop), nazivima dana u tjednu i slično – a sve u širemu etimološkomu kontekstu.
Alemko Gluhak završio je studij matematike. Bavi se etimologijom i jezičnim srodstvom te hrvatskim standardnim jezikom – prvi mu je znanstveni članak prihvaćen za tisak još 1975. i dvije godine poslije objavljen u Suvremenoj lingvistici, kada je časopisu urednik bio Radoslav Katičić. Od 1991. zaposlen je u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Doktorirao je 2000. na temu Tipologija etimoloških rječnika. U znanstvenom je zvanju višega znanstvenoga suradnika. Autor je knjige Porijeklo imena Hrvat (1990) i priručnoga Hrvatskoga etimološkoga rječnika (1993), suautor Rječnika novih riječi (1996) te priručnika Uvod u novinarstvo (1996) te jedan od autora 13. sveska Benešićeva Rječnika hrvatskoga književnog jezika od Preporoda do Ivana Gorana Kovačića (2013). Napisao je nekoliko desetaka znanstvenih radova i autor je nekoliko stotina različitih priloga o jeziku u tisku, na radiju i televiziji. Trenutačno radi na novom, znatno širem izdanju svojega Hrvatskoga etimološkoga rječnika.
