Preskočite na glavni sadržaj

Izložba novoprimljenih članova HDLU Rijeka

HDLU Rijeka priređuje izložbu novoprimljenh članova - Tonija Belobrajdića, Dore Filipović, Vinka Kalčića, Višnje Laginje, Alena Šimokovića, Ele Štefanac i Darije Stipanić. Izložba se otvara u utorak, 19. ožujka 2019. u 19,00 sati, u riječkoj Galeriji Juraj Klović, a moći će se razgledati do 5. travnja 2019. 
vrijeme: 19.03.2019.
mjesto: Rijeka, Galerija Juraj Klović, Verdijeva 19 b

'Sedmoro novih članova Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka za 2019. godinu odabrao je stručni žiri u sastavu Daina Glavočić, Ljiljana Barković, Dražen Filipović – Pegla, Borislav Božić i Sabrina Žigo. Primitkom u strukovno udruženje ujedno je potvrđeno stvaralačko trajanje i prisustvo na hrvatskoj, dijelom i inozemnoj likovnoj sceni Tonija Belobrajdića, Višnje Laginje, Dore Filipović, Ele Štefanac, Alena Šimokovića, Vinka Kalčića  i Darije Stipanić.

Akrile, akvarele i ulja na platnu Tonija Belobrajdića odlikuje arhitekturna tektonika, na tragu postimpresionističkog pred kubističkog fasetiranja i konstruktivizma, u gami koja redovito naginje inkarnatu. Fantazmagorične figuralne kompozicije Višnje Laginje odaju autoričin višegodišnji rad s baštinom (restauratorstvo), podsjećajući na klasične studije prostora i volumena, punine i praznine, organskog materijala i oblikovane forme. U njima humanističkim senzibilitetom progovara o općeljudskim i ženskim pitanjima transponiranim u sadašnjost. Darija Stipanić pojmovni par organsko-geometrijsko prenosi u apstraktne, ali očigledno antropomorfne, zoomorfne i fitomorfne oblike napetog plašta. Na apstraktnijoj razini koncept punog i praznog razvija i Dora Filipović čije se fragilne mrežaste forme u linearno-prostornom diskursu kreću od objekta, svjetlosne i ambijentalne instalacije do odraza i izmicanja samog formata. U najraznovrsnijim se medijima i tehnikama okušala Ela Štefanac preuzevši, primjerice, konvenciju foto-albuma i pretočivši ga oblikovno i sadržajno u dnevnik. Vizualno je svestran i Alen Šimoković, kroz teme egzodusa i metamorfoze istodobno zaokupljen vječnim i svakodnevnim. Posežući u ikoniku hrvatske i zapadne kulture i umjetnosti interpretira, među ostalim, predestinirano podaništvo Hrvata spram drugih nacija – povijesnih protagonista.

I Vinko Kalčić sublimirao je svoje medijsko obrazovanje u ikoničkom znaku – Eiffelovom tornju kojemu odabranom perspektivom i kadrom pridaje namjeravana simbolička značenja. Manipulirajući mogućnostima digitalne fotografije, njenoj izrazito tehničkoj vizualnosti pridaje likovne kvalitete.'
 
– Sabrina Žigo