Glavni i odgovorni urednik časopisa Josip Lisac ističe kako je akademik Paljetak velika pojava hrvatske književnosti i kulture u posljednjih pedesetak godina.
Naglašava kako je, kao rođenoga Dubrovčanina, obilježen tim gradom i njegovom baštinom te dodaje kako je i Zadar odigrao veliku ulogu u njegovu formiranju.
U Zadru je studirao kroatistiku i anglistiku, napominje glavni urednik i dodaje kako je u njem živio još deset godina nakon diplomiranja.
Izvanredno ga je, napominje, stimulirao rad u Kazalištu lutaka pa je poslije lutkarstvu posvetio dosta vremena i više naslova. U zadru je u Kazalištu lutaka bio glumac, redatelj i dramaturg, poslije i asistent na Filozofskom fakultetu, podsjeća Lisac i dodaje kako je bio i ostao neobično svestran pjesnik, prozaik, dramski pisac, esejist, kritičar, feljtonist, prevoditelj, pisac za djecu, urednik, libretist i slikar.
Smatra kako je Paljetak jedan od najboljih hrvatskih pjesnika u posljednjem polustoljeću. Šezdeseth godina prošloga stoljeća donio je u hrvatsku poeziju novost, a zatim je svoj poetski opus neprekidno obogaćivao, napominje i dodaje kako je Paljetak tvorac izvanredno opsežnoga djela izrazitih vrijednosti.
U prvom svesku časopisa objavljeno je 11 radova. Sanja Baričević piše o kategoriji adverbijala, Marijana Tomelić Ćurlin i Suzana Jerković o jezičnim značajkama hrvatske marijanske lirike splitskoga književnog kruga 16. st., Samra Hrnjica o zapadnoj štokavštini u djelu Aleksandra Belića, Rafaela Božić o prevođenju metafora, Irena Marković o razumijevanju motiviranosti značenja frazema, Sanja Franković o književnom oblikovanju gospodarskih pitanja kod Mate Balote.
Tri su rada posvećena akademiku Paljetku. Tonko Maroević piše o Paljetkovoj najnovijoj zbirci pjesama, Milan Bešlić piše tekst "Luko s ovoga i onog svijeta" te Teodora Vigato o Paljetkovoj lutkarskoj dramaturgiji.
Marko Dragić piše o hrvatskim tradicijskim čestitarskim ophodima, a Denis Vekić o poetičkim i motivskim markerima usmenih predaja o vilama u dolini Neretve.
U drugom svesku časopisa objavljeno je šest radova. Filip Galović razglaba o mjesnom govoru Maslenice na otoku Šolti, Alvijana Klarić i Armin Krivičić o fonološkim i morfološkim značajkama govora Oslića, Josip Miletić o poznavanju dijalektnih riječi učenika trgovačkoga smjera, Olivera Popović o putopisima Josipa Modrića, Tin Lemac i Vinko Drača o slikovnosti, refleksivnosti i kulturološkoj analizi u kod Marije Čudine. Ivan Andrijašević piše o adventu u tradicijskoj kulturi Makarskoga primorja.
U rubrici In memoriam sjećanja su posvećena preminulim hrvatskim uglednicima - Joži Skoku, Stanku Lasiću, Branku Kuni, Ismetu Smailoviću, Fedori Ferluga Petronio, Ivanu Zoričiću i Daši Drndić.
Prikaze knjiga pišu Sanja Zubčić, Vice Šunjić, Marijana Tomelić Ćurlin, Željka Brlobaš, Bojana Schubert, Sanja Baričević, Teodora Vigato, Valnea Delbianko, Kornelija Kuvač-Levačić, Katarina Ivon, Sanja Paša, Irena Malenica, Tetyana Fuderer i Boris V. Orehov.
Članci u časopisu "Croatica et slavica Iadertina" obrađuju teme iz svih područja humanističkih znanosti, a u prvom redu one filološke, kroatističke i slavističke naravi. (Hina)
