Akademik Bratož je istaknuo kako autorica obrađuje legende panonskih mučenika iz Dioklecijanova vremena (303. – 304. godina).
Legende potječu iz znatno kasnijeg vremena, ali se mogu nazrijeti među ostatcima iz ranijeg doba, napomenuo je, dodajući kako je nastojala utvrditi koji je najstariji sloj međusobnim usporedbama i povijesno-lingvističkom metodom.
Knjigu je ocijenio iznimno važnom za kasnoantičku povijest Balkana i Panonije.
Nakon provedenog istraživanja pokazala je da se negativni shematizam prikazivanja progoniteljskih likova pronalazi u svim proučavanim legendama mučenika Dioklecijanovih progona, istaknula je Migotti i dodala kako bi to uvjetovalo iskrivljeni prikaz djelovanja i ponašanja progonitelja kršćana koji se protegao i na vladare progonitelje.
Cambj je rekao kako su istraživali i ostale podatke u legendama. Naslovi progonitelja koje donose legende u skladu su s naslovima koji su se upotrebljavali u tetrarhijsko vrijeme i kasnije u antici, rekao je, dodajući kako je realnost osoba progonitelja koje se spominju teško potpuno potvrditi zbog nedostatka sačuvanih primarnih izvora.
Istaknuo je i kako su podatci o ediktima i provedbi progona u skladu s podatcima koje donose drugi izvori povijesne, kršćanske i poganske provenijencije te pravna terminologija tetrarhjskog razdoblja.
Autorica je istaknula kako se može zaključiti da su legende prenijele situaciju koja je vladala u tetrarhijsko doba na područjima koja se spominju, oslikavajući funkcioniranje uprave u vrijeme progona.
Prikazi događaja u kojima su stradali sveci donose isto tako i izgled gradova na ovom području koji se uglavnom podudara s arheološkim nalazima, napomenula je te dodala kako uz to legende ocrtavaju izgled kasnoantičkog stanovništva kroz mentalne slike društva koje se predočuju.
Knjigu je objavio splitski nakladnik Književni krug. (Hina)