Knjiga novinarke Smiljane Šunde 'Batili su ocean: U potrazi za izgubljenim Podgoranima' predstavljena je u četvrtak u Hrvatskoj matici iseljenika (HMI) u Zagrebu.
vrijeme: 29.03.2019.
Ravnatelj HMI Mijo Marić istaknuo je kako je autorica ispisala priču o iseljenim Podgoranima, kojih je danas više u svijetu nego u samoj Podgori. "Knjiga osvjetljava život pronađanih Podgorana, njihov način življenja u iseljeništvu te svijest o pripadnosti", napomenuo je Marić.
Po riječima Ivana Hrstića s Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", knjiga otkriva dinamiku društvenih događaja u Hrvatskoj i Dalmaciji odnosno makarskom primorju na prijelazu 19. u 20 stoljeće. Autorica se bavi poviješću hrvatskoga iseljeništva u Australiji i Novom Zelandu, naglasio je Hrstić ocjenivši knjigu posebno vrijednom jer se bavi slabo obrađenom problematikom hrvatskoga iseljavanja.
Naglasio je kako se iz Podgore u razdoblju od stotinjak godina iselilo 1300 stanovnika te dodao kako se vrlo mali broj, oko 280 njih vratio natrag u Podgoru.
Istaknuo je i kako su se uz ljude u punoj životnoj snazi iseljavala i malodobna djeca.
Osim podataka u knjizi je objavljeno i sedamdesetak iseljeničkih priča među kojima su i mnoge priče o brakovima na daljinu, rekao je dodavši kako riječ je o ženama koje su ne poznajući svoje buduće muževe, nakon dopisivanja i pregovora putovale brodovima do daleke Australije i Novoga Zelanda kako bi se udale za svoje buduće muževe.
Nikola Anušić s Filozofskoga fakulteta ocijenio je da se autorica bavi širim društvenim procesima koji su zahvatili dotad konzervativnu sredinu na jadranskoj obali.
Naglasio je kako je Šunde napisala opsežno publicističko djelo posvećeno rodnoj Podgori, čije je stanovništvo obilježeno ranim odlascima u prekooceanske zemlje i to ponajviše u Novi Zeland.
Dodao je kako autorica na višestoljetnoj vremenskoj okomici prati život i stvaralaštvo Podgorana u Novome Zelandu, Argentini, SAD-u i Kanadi.
Posebno se, istaknuo je, u svom istraživanju usredotočila na 57 podgorskih rodova, čija su rodovska stabla obilježena s 20 do 40, a pojedina čak i s više od 120 iseljenika.
Autorica Smiljana Šunde podsjetila je da su Hrvati bili među pionirima u naseljavanju Novoga Zelanda. Većina je prvih desetljeća odlazila na sjever Sjevernog otoka i ondje u močvarnim područjima kopala fosilnu smolu ili gumu endemskih kauri-stabala, što je bio mukotrpan, ali vrlo unosan posao, rekla je dodavši kako su dvojica Podgorana iz obitelji Dean pronašla najveći komad kauri-gume, težak 84 kg, koji se danas nalazi u Muzeju kauri-gume.
Hrvati su u Novom Zelandu, naglasila je, poslije Prvoga svjetskog rata utemeljili do tada nepoznato oceansko ribarstvo i ribarsku industriju, a utemeljitelji su bili upravo Podgorani.
"Hrvati su, među njima i Podgorani bili i utemeljitelji novozelandskoga vinogradarstva i isticali se u brojnim drugim područjima života", napomenula je autorica.
Knjigu "Batili su ocean: U potrazi za izgubljenim Podgoranima" (831 str.) objavila je HMI.
Smiljana Šunde bila je novinarka obrazovnoga programa Hrvatskoga radija. (Hina)
