Preskočite na glavni sadržaj

Izložba A4 - 1. izdanje / Antonio Kutleša & Jurica Mlinarec

U osječkoj galeriji Waldinger od 14. do 26. svibnja 2019. održava se 'izložba A4 - 1. izdanje' umjetnika Antonia Kutleše. Kustos izložbe je povjesničar umjetnosti Jurica Mlinarec sa Sveučilišta u Zagrebu. 
vrijeme: 14.05.2019.
mjesto: Gradske galerije Osijek – galerija Waldinger

izložba: „A4 - 1. izdanje“
Autor: Antonio Kutleša
Kustos: Jurica Mlinarec
Gradske galerije Osijek – galerija Waldinger 14. – 26.05. 2019.

A4 je nacionalni program koji povezuje studente likovnih akademija i povijesti umjetnosti, a organiziran od strane Galerije umjetnine u Splitu. Putem javnog natječaja na nacionalnoj razini, koji je uključivao studente sveučilišta u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, izabran je par umjetnika i povjesničara umjetnosti.

Nakon nultog izdanja i grupne izložbe na kojoj su se predstavili studenti i studentice četiriju hrvatskih sveučilišta, ovo izdanje predstavlja samostalnu izložbu; naime, žiri u sastavu Anita Miloš, Silva Abramović, Luka Radica, Darko Škrobonja i Branko Franceschi, izabrao je prijedlog Antonia Kutleše i Jurice Mlinareca sa Sveučilišta u Zagrebu.

Izložene skulpture nastale su pomoću 3D printera.

„Kada govorimo o ljudskom tijelu, neupitna je fascinacija njime kroz povijest umjetnosti, a u taj kontinuitet možemo i uvrstiti rad Antonija Kutleše. Uočivši sve intenzivnije intervencije kojima se izlaže ljudsko tijelo kako bi se maksimalizirala njegova snaga i mogućnost adaptacije novim uvjetima, umjetnik problematizira granice takvog usavršavanja sastavljanjem novog tijela pritom koristeći tehnologije trodimenzionalnog ispisa.
Umjetnik koristi ovaj rad kako bi istražio dosege nadasve utopijskog viđenja tehnološke nadgradnje ljudskog tijela kako bi ono odgovorilo zadacima kako u realnoj, tako i u virtualnoj sferi. Stvara svojevrstan vizualni oksimoron da naglasi antitetičke pozicije organskog i mehaničkog, u kojem se humanoidnim oblicima nastalim kolažiranjem različitih životinjskih formi pripajaju suvremena sredstva nadzora (kamere) koja u modularnom ljudskom tijelu umjetnika prisvajaju poziciju očiju. Polazna je točka grafika transformirana u niz objekata koji tvore modularno tijelo u ljudskoj veličini, a nastalo uz pomoć uređaja za trodimenzionalni ispis. Unosom grafičkog zapisa u software, umjetniku je omogućeno bezgranično rotiranje i sagledavanje nekadašnjeg dvodimenzionalnog oblika iz više perspektiva emancipirajući nove vizure.
Potencijal komodifikacije transhumanističkog entuzijazma također je prisutan kroz strategiju brandinga i to posebice skretanjem pažnje na stvaranje prepoznatljivog vizualnog identiteta i oblikovanje ambalaže unutar koje su smješteni rezervni dijelovi tijela koji omogućuju konstantnu cirkulaciju i neprestanu zamjenjivost onog nezdravog kako bi se dostigla maksimalna učinkovitost i prilagođenost tijela suvremenim trendovima. Na taj način, afirmira se ne samo hibridna pozicija suvremenog čovjeka koji obitava unutar trokuta organskog, mehaničkog i virtualnog, već i spomenuta neprestana potreba za mijenjanjem svojeg tijela radi potencijalnih fizičkih, estetskih i inih zahtjeva.“

Jurica Mlinarec, kustos izložbe