Iako kultni hrvatski redatelj, s filmskim opusom od preko dvadeset amaterskih filmova, četrdesetak kratkih i desetak cjelovečernjih igranih filmova, Lordan Zafranović, kao jedan od glavnih protagonista jugoslavenskog Crnog vala i kao jedna od prominentnijih figura takozvane praške škole, nikad nije dovoljno valoriziran unutar okvira hrvatske kinematografije. I poslije 55 godina profesionalnog umjetničkog staža, od kojih je barem dvadeset redateljski apstinirao u (hrvatskoj) kinematografiji, Zafranovića prate kontroverze naslijeđene iz jugoslavenskog razdoblja, uglavnom vezane uz njegove cjelovečernje igrane filmove, poput nagrađivane “revolucionarne trilogije” koju krajem 1970-ih započinje Okupacija u 26 slika (1978.), nastavlja Pad Italije (1981.), a zaključuju Večernja zvona (1986.).
Prilike za revalorizaciju, doduše, i nije bilo mnogo jer je preduvjet za nju dostupnost filmova i njihovo češće prikazivanje generacijama koje su neopterećene prošlošću. Zato i danas nad Zafranovićevom umjetničkom personom, kao i nad njegovim cjelokupnim opusom lebde brojna pitanja i nerazriješeni prijepori. Upravo iz ovih razloga, kao podstrek nekim novim generacijama, DHFR prikazuje njegovu Retrospektivu, u cilju prepuštanja njegovih djela nekim novim očištima, kako bi se njegov cjelokupni opus stabilizirao kao nezaobilazna sastavnica hrvatske kinematografije.
Tijekom sljedećih triju dana, od petka do nedjelje, projekcije će se održati u dvorani Društva hrvatskih filmskih redatelja, Boškovićeva 23, svakim danom s početkom u 19 sati.
Raspored projekcija:
Petak, 17. svibnja
Poslijepodne (Puška) / kratki igrani film / FAS Zagreb, 1967. / 14'
Ljetno poslijepodne u gradskom dvorištu. Mladić, dječak i vrabac doživljavaju dramu. Sila ljetne sieste prisiljava ih na zločin bez razloga. Film u kojem glavnu ulogu tumači Tomislav Gotovac proglašen je najboljim filmom Beogradskog festivala kratkog metra te je osvojio nagradu festivala u Oberhausenu, a danas se čuva i u filmskom muzeju u New Yorku.
Okupacija u 26 slika / dugometražni igrani film / Jadran film, Zagreb, 1978. / 112'
Priča o raspadu prijateljstva, razdvajanju na razne ratne strane i zlu koje donose prokleti ratovi na našim prostorima. Film za koji je scenarij pisao Mirko Kovač, u godini prikazivanja bio je najgledaniji film u bivšoj Jugoslaviji i Čehoslovačkoj. Prikazan u službenoj konkurenciji Cannesa, jugoslavenski kandidat za nagradu Oscar, na Pulskom filmskom festivalu nagrađen je Velikom zlatnom arenom za najbolji film, Srebrnom arenom za režiju te Nagradom filmske kritike Milton Manaki za režiju.
Subota, 18. svibnja
Ave Marija (Moje prvo pijanstvo) / srednjometražni igrani film / FAS Zagreb, 1971. / 50'
Ljetno podne, usijanje, plotska ljubav pod maslinom i kad je sve u zenitu - eksplodiraju priroda i ljudi.
Pad Italije / dugometražni igrani film / Jadran film, Zagreb; Centar film, Beograd, 1981. / 114'
Otok autorova rođenja. Vrijeme autorova rođenja. Prolaze razne vojske i sve pustoše. Jedna nesretna ljubav u vihoru rata i ideologije. Prikazan u konkurenciji festivala u Veneciji i dobitnik Grand prixa festivala u Valenciji, film je u Puli nagrađen Velikom zlatnom arenom za najbolji film i režiju te Nagrada publike Jelen.
Nedjelja, 19. svibnja
Krv i pepeo Jasenovca / srednjometražni dokumentarni film / FRZ Kino-dokument, Zagreb, 1985. / 40'
Jedan od najvažnijih filmskih dokumenata o ustaškom logoru smrti snimljen je povodom 40 godina proboja logoraša iz pakla, bio je kandidat za nagradu Oscar u kategoriji najboljeg dokumentarnog filma, a nagrađen je Grand prixom festivala u Beogradu, kao i Nagradom grada Zagreba.
Večernja zvona / dugometražni igrani film / Jadran film, Zagreb; Morava film, Beograd, 1986. / 122'
Prikazan na brojnim festivalima, od Valencije preko Pariza do Montreala i Montpeliera te nagrađen Zlatnom arenom za režiju i Nagradom publike za najbolji film na Pulskom filmskom festivalu, Večernja zvona predstavljaju sintezu duge povijesti naših prostora od 1928. do 1948. godine i to kroz lik Tomislava K., potentnog mladog komunista, uništenog u sukobu svog poimanja slobode i ideologije, te stege i likvidacija koje je provodio njegov pokret.
