Izložba 'Iz Autorova pera: rukopisna ostavština Miroslava Krleže'

O Krleži, njegovu radu i značaju govorit će teatrologinja dr. sc. Lada Čale Feldman, dr. sc. Irena Galić Bešker, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice te Goran Matović, autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža.
 
Predstavljena građa pratit će program Festivala, obuhvaćajući rukopise iz dramskoga ciklusa o Glembajevima, roman „Na rubu pameti”, putopisnu knjigu „Izlet u Rusiju”, „Balade Petrice Kerempuha” i dr. Svi izloženi Krležini rukopisi pohranjeni su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, kamo su prispjeli 2001. godine po isteku dvadesetogodišnjeg moratorija koji je zahtijevao sâm autor.
 
Susret u središnjoj hrvatskoj knjižnici bit će prilika i za promociju pretiska prvoga broja časopisa „Plamen”, koji su tijekom 1919. godine uređivali Miroslav Krleža i August Cesarec. Likovno ga je opremio Ljubo Babić, objavljivao zagrebački „Jug“, a tiskao „Hermes“, vjerojatno u nakladi od dvije tisuće primjeraka. Premda je izašao u svega 15 brojeva (zaključno s kolovozom 1919.), časopis je objavio značajan broj tekstova tada mladih hrvatskih pjesnika, kritičara i teoretičara (A. B. Šimića, G. Krkleca, A. Ujevića, I. Gorenčevića, T. Strozzija i dr.), uz velik broj tekstova samih pokretača (Krleža, Cesarec). Povremeno je donosio i prijevode, poput Krležina Ivana Putnika ili Cihlarova Whitmena, a poveo je i nekoliko žestokih polemika, koje najavljuju Krležin borbeni naboj s kojim se prepoznatljivo pozicionirao u hrvatskome kulturnom prostoru.
Ovaj je avangardistički časopis značajan kao zrcalo jednoga vremena, najava nekih novih umjetničkih imena i tendencija, ali i bitna faza u stvaralaštvu jednoga od najvećih hrvatskih književnika svih vremena. Upravo je samome Krleži uspješno poslužio kao prostor vlastite umjetničke slobode te je u njemu objavio velik broj svojih tekstova različita žanrovskoga predznaka.
 
Osim prvoga broja kultnoga časopisa „Plamen“, u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, nakladničke kuće Jesenski i Turk i Teatra poezije uz 100. obljetnicu izlaženja načinjeni su pretisci još dvaju Krležinih djela: pjesničkih zbirki „Pjesme III“ (1919.) i „Lirika“ (1919.), koje s prethodno objavljenim „Pjesmama I“ i „Pjesmama II“ čine korpus Krležine mladenačke, „ratne“ lirike.
 
Ovogodišnji, 8. festival Miroslav Krleža otvoren je u petak, 28. lipnja na Krležinu Gvozdu premijerom predstave „Gospoda Glembajevi“ u režiji Branka Brezovca. Program Festivala ove je godine u znaku realnog i imaginarnog Zagreba. „Svi su programi realizirani u prožimanju različitih poetika i generacija glumaca/glumica jer u doba Twittera i 'njegova predsjednika' iznimno je važno još jednom ponoviti koliko je Miroslav Krleža bitan kao kroničar korektivne historiografije 'dvokatnoga' Zagreba, Hrvatske i Evrope. Naši programi do sada su potvrdili da je riječ o živom autoru u kome se ogleda drama ljudske gluposti suvremenoga svijeta (podjela na dihotomije svih vrsta), i pritom očekujemo u nekoj nadi daleko odlučniju podršku jer gotovo gerilski već osmu godinu za redom gradimo Krležin živi ambijentalni teatar.“ Ove nadahnute riječi ravnatelja 8. festivala Miroslav Krleža najbolja su pozivnica da se zaviri u njegov bogati program, koji će završiti na Autorov rođendan, u nedjelju, 7. srpnja.
 
Program 8. festivala Miroslav Krleža