Plesna baština - Posveta Djagilevu i Nižinskom

Predstava je premijeru imala u antičkom teatru Ostia Antica pokraj Rima 6. srpnja.

Drugo izdanje festivala Heritart ovim baletnim programom slavi 110-godina nastanka Ballets Russes, grandioznog i revolucionarnog umjetničkog putovanja koje  još uvijek predstavlja predmet istraživanja i prostor novih umjetničkih otkrića – brod koji vječno pleše u pokretu između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Sergej Djagiljev, neumorni ruski impresario, počeo je te 1909. godine u Parizu okupljati oko sebe kreativce, skladatelje, koreografe i plesače, stvorivši jednu od najinovativnijih umjetničkih scena u 20. stoljeću. Njegova plesna kompanija, sastavljena gotovo isključivo od plesača Marijinskog teatra, predstavila se u Chatelet Theatreu s dvoje nezaboravnih solista – Anom Pavlovom, najvećom balerinom u povijesti, i baletnim genijem Vaclavom Nižinskim, a revolucionarna ideja totalnog umjetničkog djela u kojem se tema, glazba, koreografija, scenografija i kostimi prepliću u jednakovažnim ulogama za konačni umjetnički doživljaj, okupila je oko njega najvažnije umjetnike toga doba – od Leona Baksta do Picassa, od Michela Fokinea do Léonidea Massinea. Novi teatar je rođen.

Na sceni Amfiteatra u Saloni, a nakon premijere u talijanskoj Ostiji Antici, plesači  Compagnie Daniele Cipriani i Hrvatskog narodnog kazališta Split odat će počast ovoj epohi i velikim umjetnicima.

Veliki talijanski koreograf Giorgio Mancini – bivši umjetnički direktor Baleta Grand Theatra iz Ženeve - otvara izvedbu s programom „Le Specter“  na glazbu Carla Marije von Webera. Inspiriran pjesmom „Le Specter de la Rose“ Michela Fokinea, Mancini je kreirao plesnu priču o odnosu dvojice umjetnika – Djagiljeva i Nižinskog, njihove ljubavi i mržnje, simbioze i distance…

Koreografsko djelo Igora Kirova, makedonskog koreografa i ravnatelja Baleta HNK Split „Buđenje Atlantide“ nastalo je na glazbenoj posveti hrvatskog kompozitora Mirka Krstičevića geniju Igora Stravinskog i njegovog „Buđenja proljeća“. Kirov prikazuje umjetničko i emotivno putovanje u odnosu žene i muškarca, potragu za harmonijom, pripadanjem, vjerom i čežnjom, ali i samoostvarenjem i slobodom, punu uspona i padova.

Mauro Bigonzetti autor je jednoga od najpopularnijih i najizvođenijih talijanskih baleta „Mediterranea“, čiji će isječak u programu „Plesne baštine“ slaviti prostor, vrijeme i utjecaje koje je ova umjetnička grupa svojim radom obuhvatila i potom raspršila diljem Europe – snažan pečat umjetnosti koja gleda dalje od horizonta, poništava udaljenosti i prigljuje ono što ne poznaje. Bigonzettijev je balet pun mladenačkog zanosa, snage i ljepote, energije i brzine.

„Poslijepodne jednog fauna“ povijesna je verzija baleta Vaclava Nižinskog u interpretaciji koreografa Amedea Amodia na glazbu Claudea Debussyja, u kojoj glazbene krivulje francuskog skladatelja prate jednako takvi pokreti plesača. Premijerno izvedena 1972. Na festivalu Due Mondi u Spoletu, ova je Amodijeva kreacija, puna senzualnosti i ljupkosti izvedena mnogo puta, između ostaloga i u La Scali, a nova interpretacija dodaje joj energiju suvremenosti.

Jedan od najbriljantnijih talijanskih koreografa Giuliano Peparini potpisuje novu koreografiju na Ravelov „Bolero“. Slavni je skladatelj djelo i napisao na zamolbu velike plesačice Ide Rubinstein, a prvu koreografiju potpisala je Bronislava Nižinska, sestra Vaclava Nižinskog, zamišljajući strast i senzualnost Ciganke koja pleše na stolu andaluzijske gostionice.

U predstavi sudjeluju plesači: Marco Lo Presti, Susanna Elviretti, Mattia Tortora, Davide Pietroniro, Aaron Kok, Eva Karpilovska, Branko Sarić i Daniel Höek, te glumica Sara Ivelić.

„Heritart – promocija kulturne baštine kroz izvedbene umjetnosti“ je projekt sufinanciran programom Kreativna Europa EU, čiji je cilj promocija i potpora očuvanju kulturne baštine kroz kreiranje nove percepcije arheoloških lokaliteta, a kako bi ostali istinska i dragocjena vrednota za kulturni razvitak Europe. Projekt, u svojoj drugoj godini implementacije, postaje međunarodna referenca za promociju arheološke baštine kroz izvedbene umjetnosti, koji poštuju lokalitet, istovremeno snažno okrenut umjetnički inovativnim praksama, stvarajući novi model multidisciplinarnog umjetničkog izraza uz pomoć nacionalnih produkcija i međunarodnih suradnji, a kako bi publici pružili novu perspektivu zajedničke kulturne baštine.  U projektu sudjeluju Italija, predstavljena tvrtkom I Borghi srl, Rumunjska s Nacionalnim institutom za istraživanje i edukaciju u kulturi, te Hrvatska – Hrvatsko narodno kazalište Split. Opširnije

https://www.facebook.com/heritartproject/