Preskočite na glavni sadržaj

Predstavljanje romana 'Marulov san' Dina Milinovića

Predstavljanje hrvatskoga povijesnog romana 'Marulov san' Dina Milinovića održat će se u srijedu, 18. rujna, u kaštelu Vitturi u Kaštel Lukšiću, u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela i Hrvatske sveučilišne naklade.
vrijeme: 18.09.2019. 19 h
mjesto: Kaštel Lukšić
Uz autora, knjigu će predstaviti Ivan Bošković i Anita Šikić, dok će u glazbenom dijelu programa nastupiti klapa Sv. Jeronim.

 

'Marulov san' vodi nas u Split na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće. Mletačka se republika utvrdila u gradu, Osmanlije grickaju zemlje u zaleđu i opsjedaju Klis, jedno od posljednjih uporišta hrvatsko-ugarske kraljevine u Dalmaciji. Unatoč nepogodnoj političkoj situaciji i stalnim upadima, pljačkama i sukobima, u Splitu vlada živahna atmosfera ispunjena idealima humanističkoga razdoblja te prava glad za antičkim knjigama i starinama.

 

Okupljeni u društvu Čuvara pamćenja, Marulić i skupina splitskih plemića raspravljaju o prošlosti i povjesničarima, o klasičnoj književnosti i umjetnosti, o tome kako spasiti drevne spomenike. Njihova je svakodnevnica narušena iznenadnim otkrićem velikoga sarkofaga u podrumu jugozapadne kule carske palače. Sve ukazuje na to da je posrijedi Dioklecijanov grob. Iz sarkofaga, potječe i stara pergamena koju je Marulić jednoga jutra slučajno dobio na ribarnici. Proučavajući rukopis, Marulić shvaća da je riječ o palimpsestu, da se ispod nađenog teksta skriva stariji i da je dospio u posjed zloglasnih Pilatovih akata, teksta koji navodno sadrži zapis sa suđenja Isusu Kristu u Jeruzalemu. Marulićeva je vjera stavljena na kušnju, a njegov život je u opasnosti, kada u Split stigne mladi Venecijanac, djelatnik tajanstvene Sedme uprave, a u gradu zaredaju tajanstvena ubojstva.

 

Marulov san povijesni je krimić, ali prije svega hommage humanističkoj kulturi renesansnoga Splita i „ocu hrvatske književnosti“, u predvečerje skore polutisućljetne obljetnice prvoga izdanja Judite.

 

O autoru:

Dino Milinović rođen je 1959. godine u Zagrebu. Završio studij povijesti umjetnosti i arheologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a magistrirao na pariškoj Sorbonni iz područja kasnoantičke civilizacije. Od 1991. do 2001. godine radio je u Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu kulture te kao tajnik Hrvatske komisije za suradnju s UNESCO-om i savjetnik za kulturu u veleposlanstvu RH u Parizu. Za doprinos na tome području odlikovan je 1996. godine Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Od 2001. godine predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Objavio je dvije knjige s područja kasnoantičke i ranokršćanske civilizacije i umjetnosti (Nova post vetera coepit. Ikonografija prve kršćanske umjetnosti i Seuso: autopsija jednog slučaja) i tri romana (Kradljivac uspomena, Tamo gdje prestaje cesta i Skriveno te nekoliko dramskih tekstova. Prema romanu Kradljivac uspomena snimljen je film (2006), dok su sva tri romana doživjela adaptaciju za radio. Knjiga Nova post vetera coepit. Ikonografija prve kršćanske umjetnosti nagrađena je 2017. Godišnjom nagradom Društva povjesničara umjetnosti. Član je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Matice hrvatske i udruge Pasionska baština te Društva hrvatskih književnika.