Preskočite na glavni sadržaj

Predstavljena knjiga 'Sv. Jeronim Dalmatinac' S. Prosperova Novaka

U povodu Dana Splitsko-dalmatinske županije, koji se obilježava 30. rujna, u dvorani županije u petak je predstavljena knjiga povjesničara književnosti i teatrologa Slobodana Prosperova Novaka "Sv. Jeronim Dalmatinac".
vrijeme: 27.09.2019.

Katolička Crkva 30. rujna časti sv. Jeronima, crkvenog naučitelja, pisca, prevoditelja Svetog pisma na latinski jezik, zaštitnika arheologa, bibličara, knjižničara, arhivista, prevoditelja, pobožnog i umnog čovjeka oporog jezika, rođenjem iz naših krajeva.

Knjiga Prosperova Novaka nastala je na inicijativu splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana, koji je na predstavljanju istaknuo da je značaj Svetoga Jeronima Dalmatinca u cijelom svijetu nemjerljiv s bilo kim drugim u segmentu njegovog djelovanja. Čovjek je to koji zaslužuje ne samo da ima svoj dan u Splitsko-dalmatinskoj županiji već i danas predstavljeno velebno književno djelo, kazao je.

"Hrvatska ima sreću da prvih šest mjeseci iduće godine predsjeda Europskom unijom i to upravo u razdoblju kada će cijela Europa slaviti sv. Jeronima Dalmatinca. Na najvišoj nacionalnoj razini ću potaknuti da dostojno obilježimo dan sv. Jeronima, velikana hrvatske povijesti", kazao je župan Boban zahvalivši se autoru na napisanoj knjizi.

Don Mladen Parlov, dekan splitskog Katoličko-Bogoslovnog fakulteta rekao je da je knjiga Slobodana Prosperova Novaka satkana u tri dijela, od kojih u prvom autor donosi detalje iz života sv. Jeronima, i to je prvi put da postoji takva cjelovita biografija po etapama života tog sveca. Ta je biografija protkana najzanimljivijim događajima i nastankom njegovih djela, dok u drugom dijelu knjige autor odgovara na pitanje što je sv. Jeronim Hrvatima, ukazujući na povijesne veze.

"Za mene kao teologa drugi dio knjige je najzanimljiviji jer se u njemu donosi katalog prijevoda, te književnih i teoloških djela sv. Jeronima. Donosi kratak sažetak svega onoga što je sv. Jeronim napisao u svom veličanstvenom opusu kojeg je ostavio, a koji se nalazi u temeljima europske kulture i civilizacije. Knjiga je vrlo zanimljivo i uspjelo izdanje, jer uz tekst koji se tako pitko čita, u sebi nosi veliku akribiju, te veliko enciklopedijsko znanje i erudiciju", kazao je don Parlov.

Tekst je opremljen izvanrednim grafikama koje pokazuju sv. Jeronima u različitim etapama njegova života. Don Parlov najavio je utemeljenje Hijeronimijanuma, odnosno Centra za istraživanje sv. Jeronima

Autor Slobodan Prosperov Novak rekao je kako je knjigu napisao možda zato što postoje knjige koje bi mnogi željeli pročitati, a nisu napisane.

Dodao je da je uvijek pisao knjige koje je sam želio pročitati, naglasivši kako cijeli život ima potrebu napisati knjigu o sv. Jeronimu, da ispripovijeda život sv. Jeronima sve do njegovog umiranja u Judeji u Palestini.

"Sv. Jeronim je dio hrvatske povijesti i nebeski zaštitnik hrvatskog jezika, a hrvatski jezik i pismo Hrvatima je u vremenima kada nismo imali državu - bio sve. Lako je danas braniti hrvatsko pismo kada ga brani i Hrvatska vojska", rekao je. Napomenuo je da nekada nismo imali ni vojsku, nego smo navodno imali dijalekt, te smo se uvijek nekome trebali dokazivati. A i danas nešto dokazujemo. Grozan mi je taj stav svijeta da uvijek nešto moramo dokazivati, rekao je.

Nakladnik knjige "Sv. Jeronim Dalmatinac" je Splitsko-dalmatinska županija, tiskana je u 500 primjeraka, ima tvrdi uvez na kojem je utisnuta poznata Jeronimova uzrečica "Oprosti mi, Bože, što sam Dalmatinac".

Sveti Jeronim (Stridon, oko 347. - Betlehem, 420.), kršćanski je svetac, autor prijevoda Biblije na latinski jezik - Biblije kakvu danas poznajemo. Rodio se u Stridonu (Stridonama), na granici između rimskih provincija Dalmacije i Panonije. Ne zna se točno gdje se nalazio Stridon, po jednoj teoriji pretpostavlja se da je bio smješten blizu kninskog sela Strmica, po drugoj u obližnjem Grahovskom polju u današnjoj BiH

Polazio je školu uglednoga gramatičara Donata, koji ga je uveo u duboko poznavanje latinskih klasika. Bio je vrlo nadaren, iznimno inteligentan, ali teške naravi, izvanredno osjetljiv, strastvena karaktera. Sveti Jeronim sam je sebe nazivao Dalmatincem. Poznata je njegova izjava kojom je opisao svoju naglu narav: "Bože oprosti mi jer sam Dalmatinac".

Papa Damaz I., vrlo je cijenio Jeronima, pa ga je uzeo  za svoga tajnika. Tada mu je povjerio reviziju latinskoga prijevoda Evanđelja, tzv. Itale. No Jeronim je stvorio veći dio novog latinskog prijevoda cijele Biblije, slavnu Vulgatu. Radio je preko 20 godina, stavivši tako u službu Crkve svoje veliko znanje i svoju izvanrednu kritičnost i radnu sposobnost. Tako je silno došao na glas, dobio na ugledu.

Kad je umro papa Damaz, Jeronim je otputovao opet na Istok. Došao je u Betlehem, gdje je osnovao jedan muški samostan, koji je sam vodio. I sada mu još ostalo preko 30 godina plodnoga književnoga rada. Dao se na prevođenje svetih knjiga s hebrejskog izvornika, a onda na pisanje komentara pojedinim knjigama. Ti su komentari veoma vrijedni zbog mnoštva povijesnih i arheoloških podataka. Njegovi pak povijesni spisi, osobito "De viris illustribus" (O slavnim muževima), puni su vrlo dragocijenih podataka. Od Jeronima imamo 157 pisama. Pisana su, jer su se sa svih strana svijeta mnogi k njemu obraćali za savjet.

Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu nazvan je po ovom svecu.

Kako prenosi Domagoj Nikolić - kod franačkog biskupa Hrabana Maura (780-856) u djelu "De inventione linguarum" se iščitava da je Sveti Jeronim u 4. stoljeću sačuvao i svojim autoritetom proširio glagoljicu, što je jak argument autohtonista za tvrdnju o neprekinutom kontinuitetu Hrvata na ovom prostoru, odnosno istovjetnosti ilirskog (delmatskog) i hrvatskog naroda, jezika i pisma. (Hina)