Treći svezak edicije 'Povijest Hrvata', knjiga 'Vrijeme sazrijevanja, vrijeme razaranja - Hrvatske zemlje u kasnom srednjem vijeku', koju je uredila Marije Karbić, predstavljen je u petak u Palači Matice hrvatske u Zagrebu.
vrijeme: 27.09.2019.
mjesto: Zagreb
Knjigu su predstavili glavni urednik edicije Zoran Ladić, povjesničar MIlan Kruhek i urednica 3. sveska Marija Karbić.
Treći svezak, a četvrtu knjigu do sad objavljenu od sedam planiranih iz edicije "Povijest Hrvata", Ladić je nazvao graničnikom jer je njezinom objavom obavljeno više od polovice posla.
Po Kruhekovim riječima, knjiga je kapitalno izdanje hrvatske historiografije jer po broju informacija, izvora i prikazima bogatstva života u povijesti nadilazi sve dosadašnje sinteze hrvatske povijesti. Knjiga, naglasio je, sustavno otvara nekoliko novih pogleda kao što su pitanje crkve koja je Hrvate pratila kroz sva razdoblja života, pravni razvoj, povijest u prostoru, regionalna povijest i povijest hrvatske u međunarodnom kontekstu.
"Knjiga pokazuje stanje našega sadašnjeg znanja", rekao je Kruhek dodavši kako ona istodobno potiče i na nova istraživanja.
Karbić je naglasila kako je kasni srednji vijek obilježen suprotnostima i burnim događajima te djelovanjem integracijskih i dezintegracijskih silnica. To je razdoblje, istaknula je, bitno odredilo kasniji razvoj hrvatskog društva.
"Dalmacija dolazi pod vlast Mletačke Republike te postaje dio mletačkog Stato da mar, čime je njezin zaseban razvoj određen za više stoljeća", napomenula je dodavši kako veliki dijelovi hrvatskog teritorija do kraja srednjeg vijeka potpadaju pod vlast Osmanlija i tako bivaju odvojeni od ostatka hrvatskih zemalja.
Napomenula je kako osim gubitka teritorija, ratovi s Osmanlijama dovode i do teških pustošenja te nanose znatnu štetu gospodarstvu pa zbog velikih troškova obrane slabi financijska snaga države. Posljedica osmanlijskih djelovanja su, istaknula je, i velike migracije stanovništva unutar zemlje i izvan njezinih granica.
Kasni srednji vijek bio je, napomenula je, i razdoblje niza reforma u sudstvu, upravi, poreznom sustavu. Dolazi i do razvoja kulture i pojave renesanse umjetnosti i humanističke misli, rekla je Karbić.
Istraživači su, rekla je, uz korištenje rezultata historiografije rabili i rezultate drugih znanstvenih disciplina - arheologije, povijesti umjetnosti, filologije i povijesti književnosti.
Knjiga "Vrijeme sazrijevanja, vrijeme razaranja - Hrvatske zemlje u kasnom srednjem vijeku" (637 str.) podijeljena je na tri cjeline - opći pregled, regionalna povijest i Hrvatska u međunarodnom kontekstu.
U općem pregledu obrađene su temeljne razvojne sastavnice, politička zbivanja, razvoj političkih ustanova, plemstvo, seljaštvo, gradska naselja, gospodarstvo, migracije, vojni ustroj i obrana Kraljevstva, crkvene organizacije i religiozni život, pravni razvoj, intelektualni i kulturni razvoj, aspekti privatnog i obiteljskoga života.
U drugoj cjelini obrađene su sjeverozapadna, sjeveroistočna Hrvatska, Istra i Kvarner, Gorski kotar, Lika i Krbava, sjeverna i srednja Dalmacija, Hrvatski jug (Dubrovnik, Kotor) te Bosna i Hercegovina.
U cjelini "Hrvatska u međunarodnom kontekstu", obrađeni su Ugarska, Osmansko Carstvo, Rimska kurija, Mletačka Republika, južna Italija i Španjolska, Austrija, Češka i Poljska te unutrašnjost Balkana.
O hrvatskoj povijesti kasnoga srednjeg vijeka pišu Stanko Andrić, Irena Benyovsky Latin, Ivan Botica, Goran Budeč, Lovorka Čoralić, Sabine Florence Fabijanec, Borislav Grgin, Sandra Ivović, Kornelija Jurin Starčević, Ivan Jurković, Damir Karbić, Marija Karbić, Meri Kunčić, Robert Kurelić, Vjeran Kursar, Zoran Ladić, Nella Lonza, Ivan Majnarić, Marija Mogorović Crljenko, Jadranka Neralić, Zrinka Novak, Zrinka Pešorda Vardić i Gordan Ravančić. (Hina)
