Narodna knjižnica i Državni arhiv u Bjelovaru imatelji su originalnih primjeraka lista, a prvi sačuvani brojevi sežu u 1958. godinu. Tako, Arhiv čuva brojeve počevši od 1958., a Knjižnica s malim prekidima od 1960.
U prvoj fazi (2019.) digitalizirana su 23 godišta - od 1958. do 1980. - koja se nalaze u fondu Knjižnice i Arhiva.
U drugoj fazi (2020.) planirano je digitalizirati godišta koja se čuvaju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižici u Zagrebu (od 1947. do 1957.) i godišta od 1981. do 1991. koja se nalaze u Knjižnici i Arhivu.
Digitalizacija je povjerena tvrtki Point d.o.o. iz Varaždina.
Poveznica na bazu do sada digitaliziranih godišta nalazi se na web stranicama Narodne knjižnice „Petar Preradović“ i Državnog arhiva u Bjelovaru.
Digitalizirana godišta od sada mogu on line pretraživati svi zainteresirani iz vlastitog doma, svog ureda, bilo gdje da se nalazili. Potrebno je samo imati priključak na Internet. Pretraživanje je moguće i u Knjižnici i Arhivu uz stručnu pomoć knjižničarskog i arhivskog osoblja pa korisnik tada ne mora imati računalo i Internet.
Digitalizacija omogućuje potpuno pretraživanje teksta, istovremeno svih brojeva, upisom ključne riječi.
O važnosti Bjelovarskog lista
Za novinare, učenike, studente, znanstvenike, i sve koji proučavaju noviju povijest Bjelovara i regije Bjelovar, Bjelovarski list je nezaobilazan izvor informacija. Bjelovarski list najčešće je tražena i korištena građa u obje ustanove i zbog toga je izložen habanju i propadanju pa je digitalizacija bila nužno potrebna. Digitalizacijom smo dobili trajnu zaštitu izvornika, lakšu vidljivost i dostupnost građe najširem krugu korisnika te s tim u vezi i povećanu korištenost ove građe.
Značaj Bjelovarskog lista prvenstveno je u tome što on jedini u gradu kontinuirano već više od 70 godina prati sva aktualna događanja (politička, gospodarska, socijalna, kulturna, sportska).
Bjelovarski list pun je detalja koje nećemo nigdje drugdje pronaći. On svjedoči o svakodnevnom životu grada, ali i o promjenama izgleda grada. U njemu su sačuvani predjeli i zgrade kojih više nema, zabilježene su izgradnje novih stambenih blokova, tvornica, društvenih i sportskih objekata.
Za pojedina sela općine i regije Bjelovar, za pojedina društva i udruge Bjelovarski list je bio i ostao svojevrsni kroničar pa će svaki istraživač moći sada puno lakše doći do valjanih informacija.
Pored toga u listu ćemo pronaći portrete poznatih Bjelovarčana, u njemu su pjesme, priče i feljtone objavljivali Mato Lovrak, Mirko Sabolović, Zvonimir Lovrenčević, Eduard Špoljar, Željko Sabol, Goran Tribuson i mnogi drugi.