Preskočite na glavni sadržaj

Sisački MetalFest 2019.

Sisački Metalurški fakultet, u partnerstvu s Interpretacijskim centrom baštine Banovine, u srijedu i četvrtak organizira u Sisku i Petrinji 3. MetalFest, manifestaciju bogatu popularnim sadržajima za učenike, studente i druge građane, kako bi propagirali metaluršku struku i industrijsku kulturu.
vrijeme: 13.11.2019.
mjesto: Sisak
 

Više o programu...


Namjera je organizatora da se šira javnost tijekom dva dana upozna s mogućnostima boljeg korištenja potencijala industrijske kulturne baštine kao pozitivnog utjecaja na razvoj Siska i Sisačko-moslavačke županije.

 

Uz brojna predavanja, izložbe, radionice i edukativne sadržaje, želi se senzibilizirati javnost za vrijednosti hrvatske industrijske baštine i važnost povezivanja metalurgije u prošlosti s kulturnim aktivnostima i modernim tehnologijama.

 

Kako bi predavanja bila što prihvatljivija mladima, uz stručno predavanje o metalurgiji, prvog dana MetalFesta na radionicama se govorilo o novoj generaciji ionskog motora i motivima industrijske baštine u starim fotografskim tehnikama. Održan je i kviz znanja posvećen industrijskoj baštini. 

 

Prodekanica za nastavu dr. Anita Begić Hadžipašić rekla je kako je ova manifestacija prigoda da se budući studenti upoznaju i sa studijima na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, jedinom te vrste u Hrvatskoj.

 

Naglasila je da se i unatoč propasti velikih metalurških sustava, kao što je bila Željezara Sisak, ne možemo odreći metala, koji nas okružuju. Zbog toga danas nema nezaposlenih metalurga, jer brojne ljevaonice i metaloprerađivači trebaju stručnjake, dodala je.

 

Uz otvorenje izložbe fotografija industrijske baštine u staroj Van Dyke Brown tehnici, autora Miroslava Arbutine, sudionici MetalFesta mogli su si sami iskovati repliku rimskog novčića.

 

MetalFest - u četvrtak u Petrinji izložba "Novac kovnice Siscia"

 

Martina Mladenović, voditeljica Interpretacijskog centra Banovine, rekla je da nigdje u Hrvatskoj kao na banovinskom području, metalurška baština nije toliko prisutna.  Naime, rudnici u Gvozdanskom koristili su se stoljećima, a knezovi Zrinski su ovdje kovali svoj novac.

 

Sada, pak, treba razmišljati o drugoj namjeni starih industrijskih hala i postrojenja, u prvom redu  za kulturno-povijesne i turističke svrhe.

 

MetalFest završava sutra, 14. studenoga, otvaranjem izložbe "Novac kovnice Siscia" u prostorijama Interpretacijskog centra Banovine u Petrinji, iz zbirke dr. Zdenka Franića.

 

Kovnica novca u nekadašnjoj rimskoj Sisciji bila je istaknuta, u jednom trenutku, kao glavna kovnica u Rimskom Carstvu. Utemeljio ju je 262. godine car Galijen kako bi osigurao novac za financiranje vojno-obrambenih potreba ugroženih granica. Od novčića kovnice Siscije vrlo su zanimljivi, ali nedovoljno obrađeni, brončani novčići s motivom ulaza u vojni logor. U literaturi je opisano 38 varijacija novčića s tim motivom, ali zasigurno postoje i varijacije koje još nisu opisane.

 

Rimski novčići bili su i sredstvo propagande te su uz lik vladara na aversu, na reversu prikazivali neku poruku.

 

Rudnici i kovnice novca obitelji Zrinski na Zrinskoj gori

 

Iskopavanje rude nastavilo se i dalje u povijesti, a na Zrinskoj gori, bogatoj rudama, obitelj Zrinski otvorila je u 15. stoljeću svoje rudnike srebra i olova. Kralj Matija Korvin dodijelio je, naime, 1463. Petru II. Zrinskom povlasticu iskorištavanja ruda. Osim toga, dopustio mu je da zadrži prihode, a nije morao plaćati kraljevski rudarski porez.

 

Nije točno poznato kada je ondje otvorena prva kovnica novca, no prvi pisani trag potječe iz 1525. godine. Poznato je da je sin Petra II., Nikola III. Zrinski počeo kovati srebrni novac. Na jednom je mjestu imao topionicu, ljevaonicu i kovnicu novca. Ovdje su nastali prekrasni primjerci denara, groša i talira koji svjedoče ne samo o kvaliteti izrade, nego i o izuzetnoj vještini graviranja. Godišnje su Zrinski uspjeli proizvesti 700 do 800 kilograma srebra. Povijesni zapisi govore da je obitelj Zrinski osigurala stručan kadar i radnike koji su dolazili iz Bosne. Cijelo je područje prosperiralo sve do prodora Osmanlija. (Hina)