Preskočite na glavni sadržaj

Motovun Film Festival slavi 100. obljetnicu Fellinijevog rođenja

Posebnim programom u zagrebačkoj Laubi, u čijem je središtu projekcija filma "Amarcord", Motovun Film Festival (MFF) će 18. siječnja proslaviti stotu godišnjicu rođenja talijanskog redatelja Federica Fellinija.
vrijeme: 18.01.2020.
mjesto: Zagreb, Lauba, Prilaz baruna Filipovića
url: https://www.facebook.com/events/630088670862840/

Odavno već kultni film "Amarcord" iz 1973. godine, redateljevo najpoznatije djelo, prati razuzdanu skupinu likova koji tijekom fašističke vladavine žive u Riminiju, Fellinijevom rodnom mjestu. Film je osvojio Oscara za najbolji film na stranom jeziku, te ušao u filmsku povijest kao jedno od najvažnijih, najemotivnijih i najduhovitijih djela europske kinematografije.

Program u Laubi otvara kviz s Moranom Zibar, na kojemu će sudionici imati priliku provjeriti svoje znanje o talijanskim neorealilstima i proslavljenom redatelju, a nastavlja se izložbom "Fellini i hrana".

"U Fellinijevim filmovima, a donekle i u njegovim grafikama, okus se pojavljuje kao iznimno važan osjet koji usko graniči s erosom. U Laubi ćemo ugostiti izložbu u tri cjeline, Crteži na papiru, Crteži na ubrusima od tkanine i Crteži iz knjige snova te video dokumentarca Fellini i hrana", najavljeno je na Facebook stranici MFF-a.

Pod nazivom Soundtrack Ensemble održat će se koncert sastava koji će izvoditi najpoznatije glazbene teme iz Fellinijevih filmova, a u kojemu su Davorka Horvat (glas i harmonika), Christian Peter (glas, harana i pila), Berislav Antica (klavir i sopran saksofon), te Damir Horvat (alt i bariton saksofon i glas).

Federico Fellini (20. siječnja 1920, Rimini - 31. listopada 1993, Rim) rodio se u obitelji srednje klase, a školovao u katoličkom internatu. Najprije u Firenzi studira pravo, no ubrzo se okreće crtanju karikatura, stripova i novinarstvu. Krajem Drugog svjetskog rata za Roberta Rossellinija radi kao koscenarist i asistent. Debitira korežijom filma "Svjetlosti varijetea" 1950. godine, u vrijeme pojave novog trenda - neorealizma duše čiji postaje jedan od istaknutijih predstavnika. Prvi samostalno režirani film je komedija "Bijeli šeik" (1952), a slijede "Dangube" (1953) nagrađen Srebrnim lavom u Veneciji (istu nagradu dobio je iduće godine za film "Ulica" (1954). Dobitnik je Oscara za životno djelo, ali tu je prestižnu američku filmsku nagradu osvojio i svaki put kad je bio nominiran u kategoriji najboljeg stranog filma - za "Ulicu", "Cabirijine noći" (1957), "Osam i pol" (1963) i "Amarcord" (1973). Pamte se i njegovi filmovi "Slatki život" (1960) koji je osvojio Zlatnu palmu u Cannesu, "Giulietta i duhovi" (1965), "Satyricon" (1969), "Rim" (1972), "Grad žena" (1980), "Plovi brod" (1983). (Hina)