Zemlje sudionice natječaja bile su sa svih kontinenata: Australija, Bangladeš, BIH, Brazil, Bugarska, Kanada, Kina, Kolumbija, Hrvatska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Indija, Indonezija, Irska, Italija, Japan, Malezija, Crna Gora, Nepal, Novi Zeland, Nigerija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Slovenija, Južnoafrička Republika, Šri Lanka, Švicarska, Tajvan, Velika Britanija, SAD i Vijetnam.
O najboljim radovima nezavisno su odlučivali: Akito Arima (haiku pjesnik, voditelj haiku kruga i časopisa „Ten-i“, predsjedatelj HIA organizacije), Kai Hasegawa (haiku pjesnik, izbornik za haiku kolumnu u časopisu Asahi Shimbun, autor 20-tak knjiga kritike o haiku i profesor na Sveučilištu Tokai) i Naoko Fujita (haiku pjesnikinja, glavna voditeljica haiku kruga i časopisa „Shurei“).
Svaki je od članova žirija odabrao jedan ponajbolji rad (ukupno tri rada) kojima je pripala „Nagrada Basho“ i 10 radova za međunarodne pohvale.
noćni jasmin —
njezina rascvala duša nosi vodu
izbjeglici
(Nagrada „Basho“ za najbolji haiku na međunarodnom Basho-an haiku natječaju, Tokyo, Japan, veljača 2020.)
Izbornik Kai Hasegawa je komentirao ovaj Gataličin haiku riječima: „Haiku na stranom jeziku ne bi trebao biti imitacija ili proširenje japanskog haikua, već bi trebao samostalno egzistirati kao izvrsna poezija koja predstavlja zemlju, narod i jezik. Na ovom drugom međunarodnom Basho-an natjecanju u engleskom haiku pristiglo je impresivno mnogo radova iz Hrvatske i bili su pjesnički izvrsni. Nepotrebno je reći da engleski nije maternji jezik Hrvatske. Međutim, njihov je pjesnički smisao lako prešao jezične granice. Sreća nije uvijek hraniteljica poezije. U biti, nedaće mogu biti hrana za poeziju. Hrvatski haiku dar je poetskog smisla, probuđena poviješću životnih nedaća.“
Dodajmo ovome da prema izboru preostalih sudaca Nagrada „Basho“ je pripala Adamu Kajzeru iz Poljske.
Gatalica je izjavio prigodom dodjele Nagrade:
„'Noćni jasmin' u prvoj liniji predstavlja ljudsku dušu koja se otvara poput noćnog jasmina (čiji se cvjetovi se otvaraju noću) i u tom trenutku duša iskazuje humanost svojim postupcima. Metafora davanja vode izbjeglici pokazuje kako naši postupci i prihvaćanje drugih ljudi mogu dati toj osobi osjećaj ugode tijekom teških vremena kao i nadu za bolju budućnost. Miris cvijeća noćinog jasmina također može predstavljati čistu ljepotu pružanja pomoći ljudima kojima je ona potrebna. Socijalna integracija i prihvaćanje vrlo su važni za našu budućnost na ovom planetu. Pobjeda na međunarodnom natjecanju jednom je bila ostvarenje mojih snova! Pobijediti po drugi put je za mene čudo! Oduševljen sam i istinski počašćen što sam osvojio „Nagradu Basho“ na 2. međunarodnom natjecanju u haiku na engleskom jeziku.“
Nagrada nosi ime Matsua Basha (1644. – 1694.) najznačajnijega japanskog pjesnika čije su pjesme ispisale cijelu povijest haiku poezije. Mnogi se slažu da je upravo on podigao haiku na razinu prvorazredne umjetnosti, na visinu koju nitko ni prije ni kasnije nije dosegnuo.
