Knjigu Vladimira P. Gossa "Početci hrvatske umjetnosti", u kojoj autor istražuje odnos umjetničkog stvaralaštva kao funkciju prostora i stvaralačkog duha, objavio je zagrebački nakladnik Ibis grafika.
vrijeme: 24.07.2020.
Hrvatska matica iseljenika (HMI) ističe kako knjiga istražuje međuprožimanje nature i kulture kojih se prirodni krajobraz transformira u kulturni krajolik.
Autor, kako navodi HMI, prati razvoj umjetnosti u hrvatskom prostoru, odnosno u. prostoru u koji su se doselili Hrvati i koji oni dijele sa zatečenim stanovništvom i s povijesnim suputnicima u tom prostoru, na primijer predpovijesnom tradicijom Ilira i Kelta, klasičnom kulturom Grčke i Rima, ranosrednjovjekovnim stvaralaštvom Langobarda i Franaka.
U odnosu na temeljne oblike ljudskog postojanja – grad i selo, napominje, kako Hrvati prvenstveno pripadaju sferi rusa te se tako uklapaju u ladanjsku tradiciju i predrimskog Ilirika i ranog srednjeg vijeka, ali u viskoromaniziranoj rimskoj Dalmaciji i Panoniji prihvaćaju i tečevine antičke i kasnoantičke urbane kulture.
Najsretniji trenutci hrvatske povijesti, pa tako i stvaralaštva, dešavaju se kad su ladanjski i gradski elementi u harmoničnoj ravnoteži – a to se zbiva u hrvatskoj predromanici, dalmatinskoj urbanoj kulturi 13. stoljeća, dubrovačkoj renesansi, sjeverozapadno-hrvatskom baroku, u bidermajeru, hrvatskoj Modernoj, Secesiji, u pothvatima proširenja Zagreba od kasnijeg 19. do potkraj 20. stoljeća, u hrvatskoj naivnoj umjetnosti, dodaje HMI.
No, ocjenjuje, kako je već i visoko urbanizirani Rim u svojim izvanrednim vilama rustikama u kristalnim jadranskim zaljevima i na idiličnim padinama Medvednice ili Bilogore pokazao da i urbani čovjek zna uživati i stvarati u izvangradskoj sredini slušajući priče i snove zapisane u prostoru.
Smatra kako je autarhičnost i prometna nepovezanost hrvatskog prostora rezultirala bogatstvom oblika, ali je i zajednički temelj na kojem se izgradila nacionalna kultura.
Kad god je Hrvatska zapadala u pompoznu grandioznost dolazilo je do kratkih spojeva u životu nacionalnog bića, ističe i dodaje kako je nametnuta urbanizacija u suprotnosti s hrvatskom općom ekologijom, jer Hrvatska nikad nije bila (samo) zemlja metropola.
No kad se i skrene s dobrog ustaljenog puta, ističe, hrvatski prostor, i duh koji ga modificira, nalaze načina da se vizije upisane u krajobraz ponovno otkriju.
Početci se ponavljaju tijekom povijesti, pa i danas, ali u novom, izvornom ruhu, tvrdi i dodaje kako kad je nešto dobro, i u skladu s okolišem i predajom, ono se može legitimno dogoditi u bilo kojem povijesnom trenutku.
HMI napominje kako je u pripremi skraćena verzija knjige na engleskom u obliku internetskog izdanja.
Vladimur P. Goss objavio je tisuće novinskih članaka, osvrta, kritika. Suautor je i urednik segmenta o povijesti hrvatske umjetnosti za projekt HAZU o resursima od nacionalne važnosti, svezak II., Kultura (u pripremi). Autor je deset romana i narativnih kronika, te osamdesetak kratkih priča. Kratka priča "Kukavica" objavljena je u zbirci "Zašto volim Zagreb" (Vjesnik 2000.), a "Grlica" u antologiji "Trenutak proze – hrvatska kratka priča" (Znanje 2010.). (Hina)
