Skup u Slavonskom Brodu: Ivana Brlić Mažuranić naša je suvremenica i nakon 150 godina

Skup je posvećen jubilarnom 150. rođendanu jedne od najpoznatijih i najprevođenijih hrvatskih književnica, a u Slavonskom Brodu će se od 18. do 20. travnja okupiti niz znanstvenika i stručnjaka koji će pokušati unijeti nove pristupe istraživanju stvaralaštva i ostavštine Ivane Brlić-Mažuranić.
 
Organizator skupa je Sveučilište u Slavonskom Brodu, a suorganizatori Grad Slavonski Brod, Brodsko-posavska županija, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za književnost, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku - Filozofski fakultet i Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Matica hrvatska u Zagrebu, Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Brodu, Društvo hrvatskih književnika, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.
 
"Ivana uz znanstveno dobiva i novo medijsko ruho, drukčije je promatramo, uz nove interdisciplinarne teme. Ivanino ime ne zastarijeva, i nakon 150  godina i dalje je trajno prisutna u Slavonskom Brodu, utkana u kulturno tkivo grada i hrvatski identitet. Na ovaj način možemo je slaviti i diviti se njezinu djelu i likovima koji ulaze u nove generacije djece koja uživaju u Ivaninim pričama", rekla je predsjednica Organizacijskog odbora Međunarodnog znanstvenog skupa Irena Krumes.
 
Međunarodni znanstveni skup u sljedeća tri dana okupit će više od 109 izlagača uglavnom iz Hrvatske, ali i još šest zemalja (Italija, Poljska, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Austrija, Slovenija). Bogat program izlaganja uključuje i dvije radionice kao i brojna popratna kulturna događanja kao što su predstave, izložbe, predstavljanja knjiga.
 
"U godini obilježavanja 150. obljetnice rođenja Ivane Brlić Mažuranić pravi je trenutak da sagledamo kakvo je stanje s njenom rukopisnom ostavštinom i svime onime što smo se trudili u proteklih 20 godina proučiti i prezentirati, a sve s ciljem da doznamo o njezinoj osobnosti i životu u Slavonskom Brodu gdje je živjela i napisala sva svoja djela", rekla je Hini Jasna Ažman, profesorica koja je svoj znanstveni rad posvetila Ivani Brlić Mažuranić, posebno pisanoj ostavštini vezanoj uz njezinu korespondenciju.
 
Ivana Brlić Mažuranić prva je žena članica HAZU-a, nekoliko je puta nominirana za Nobelovu nagradu, a udajom za Vatroslava Brlića u Slavonskom Brodu, spojila je tri velike obitelji - Mažuraniće, Brliće i Ružiće iz Rijeke.
 
Vinko Brešić, umirovljeni sveučilišni profesor i voditelj projekta kritičkog izdanja Sabranih dijela Ivane Brlić Mažuranić istaknuo je da je Ivana Brlić Mažuranić upisana u nacionalnu književnu povijest kao najpoznatija brodska snaha, najznačajnija hrvatska književnica uopće, i kao najprevođenija hravtska spisateljica u svijetu danas.
 
"Pridonijela je očuvanju arhiva obitelji Brlić i dopunila ga arhivom vlastite obitelji. U duhovnom i materijalnom smislu Ivana je dio kulturnog brenda Slavonskog Broda, Hrvatske, a ovaj simpoziji će otvoriti nova pitanja i aspekte veličanstvene baštine Ivane Brlić Mažuranić", zaključio je Brešić.
 
Ivana Brlić Mažuranić rođena je 18. travnja 1874. u Ogulinu. Pisala je pjesme, pripovijetke, romane, basne i bajke, eseje i članke te se bavila prevoditeljskim i redaktorskim radom. Godine 1902. objavila je zbirku pripovijedaka i pjesama za djecu "Valjani i nevaljani", a 1905. i drugu srodnu knjigu "Škola i praznici". Jedinu samostalnu pjesničku zbirku "Slike" objavila je 1912. godine. Prvi roman, "Čudnovate zgode šegrta Hlapića", objavila je 1913., a književni vrhunac ostvarila je u zbirci od osam bajki u kojima radnju pokreću likovi preuzeti izu slavenske mitologije "Priče iz davnine". Djela su joj prevedena na niz stranih jezika te izvođena u kazališnim, radijskim i filmskim obradama. Umrla je u Zagrebu, 21. rujna 1938. godine. (Hina)