natjecanje

Novi naslovi iz naklade Meandar


vrijeme: 15.04.2003. - 15.04.2003.
organizator: Naklada Meandar

Naklada Meandar je u ožujku i travnju 2003. objavila sljedeće naslove: Milan Kundera: Jacques i njegov gospodar, drama Goran Rem: Koreografija teksta 1 i 2 - Intermedijalnost u suvremenom hrvatskom pjesništvu, studija + antologijski izbor pjesama Raoul Schrott: Finis terrae, roman Renata Valentić: Slike odlaze, poezija Jan Erik Vold: U znaku vage, poezija
O izdanjima: MILAN KUNDERA: JACQUES I NJEGOV GOSPODAR drama, prevela s češkoga Sanja Milićević Armada Jacques i njegov gospodar je iznimno duhovita i zabavna "varijacija" Diderotova romana Jacques fatalist, napisana za "osobno zadovoljstvo" Milana Kundere, ali i kao "dokument o stanju duha jednog češkog pisca potresenog šokom invazije." Kada se na "Čehoslovačku spustila "vječnost ruske noći", Milan Kundera kaže da je "u toj očajnoj situaciji posve spontano potražio utjehu" u tom Diderotovom romanu koji je gozba pameti, duhovitosti i mašte, Jacqeusu fatalistu. Tako je nastao taj homagge Diderotu, preveden na mnoge jezike i često izvođen u Europi, Americi, pa i Australiji. Milan Kundera kaže da je osobno vidio samo nekoliko predstava, a među njima osobito mu se svidjela i ona izvedena 1980. u Zagrebu. U novom prijevodu Sanje Milićević Armada prvi puta to sjajno djelo, kojem je sam autor poželio više čitatelja nego gledatelja, imaju prilike čitati Kunderini obožavatelji i svi oni koji će to tek postati. GORAN REM: KOREOGRAFIJA TEKSTA 1-2 - INTERMEDIJALNOST U SUVREMENOM HRVATSKOM PJESNIŠTVU Studija Intermedijalnost u suvremenome hrvatskom pjesništvu (knjiga Koreografija teksta 1), nastala je gustim čitanjem 700-tinjak pjesničkih tekstova intermedijalnoga iskustva (opsežno otiskano u Panorami granice odnosno Removu tematu u časopisu Riječi 1-3 2002.), a ova je knjiga, naslovljena Koreografija teksta 2, antologijski koncipiran izbor iz spomenutoga korpusa. Ovaj antologijski izbor ujedno je i dokumentacijsko osvijetljavanje jednoga skoro neopaženoga bića iz korpusa hrvatskog pjesništva. S nekoliko različitih strategijskih kretnji ovo se interaktivno i rebusno radosno biće, izmicalo od svih ideologijskih narudžbi, ali se i samo mijenjalo - začuđeno i poneseno svojim kodnim i genetskim sjećanjima - pa se svojom temeljno djetinjastom i dobrohotnom zaigranošću ipak uvijek čuvalo od novih mobilizacija. Pjesma Bore Pavlovića Koreografija (s prvom varijantom Nacrti za ples) iz 1942. ne/obavezna je partitura svim kasnijim čitanjima i pisanjima hrvatskoga poetskog plesa. Goran Rem rođen je 12. studenog 1958. u Slavonskom Brodu, gimnaziju je zavrπio u Vinkovcima, kroatistiku studirao u Osijeku i Zagrebu. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radi na Novoj hrvatskoj književnosti kroatistike u Osijeku. Objavio zbirke pjesama i poetskih tekstova: Ženitva, 1979; Post ili past,1985; Agregacija slova, 1985; Jesenji metak, 1985; Dobre oči tvoje, 1996; poetsko-grafičku mapu bjelodani s Ivanom Šeremetom 2001.; studiju o metajezičnosti suvremenog hrvatskog pjesništva Poetika brisanih navodnika, 1988, te 1990. knjigu esejističkih istraživanja o post/modernosti suvremenog hrvatskog pjesništva osamdesetih Zadovoljština u tekstu, a 1994. objavljuje nonfikcionalnu prozu Čitati Hrvatsku i Slavonsko ratno pismo 1997. godine. RAOUL SCHROTT: FINIS TERRAE, roman; prevela s njemačkoga Daniela Tkalec prvi hrvatski prijevod ovog autora!! Raoul Schrott rođen je 1964. u Sao Paolu (Brazil). Djetinjstvo je proveo u Tunisu, a potom je živio u Tirolu. Komparativnu knjjiæevnost i lingvistiku studirao je u Parizu, Innsbrucku, Berllinu i Norwichu. Radio je kao tajnik francuskog nadrealističkog pjesnika Philippea Soupaulta, nakon čega je bio lektor u Napulju. Stekavši doktorat filoloških znanosti, habilitirao se 1966. na Institutu za komparatistiku Sveuličišta u Innsbrucku. Kao predavač često gostuje na mnogim austrijskim i inozemnim sveučilištima. Osim brojnih književnoznanstvenih radova u kojima se bavio proučavanjem nadrealizma i posebice dadaizma (zanimljiva dokumentacija o dadaizmu u Tirolu), Schrott se istakao i kao vrstan književni prevodilac s engleskog, francuskog, talijanskog, gelskog, korzičkog, baskijskog, bretonskog i okcitanskog jezika. Kruna ovog bavljenja osebujna je antologija koja predstavlja presjek pjesništva iz četiri tisućljeća, objavljena 1997. pod naslovom Die Erfindung der Poesie. Gedichte aus den ersten 4000 Jahren. Usporedo s književnoznanstvenim i prevodilakčkim radom Schrott djeluje i kao inventivan prozaist i pjesnik. Među pjesničkim zbirkama posebno se ističu Sub Rosa i Rime (1993), zatim Hoteli (Hotels, 1995) te poetska studija Muze (Die Musen,1997). Uz roman Finis Terrae (1995) valja spomenuti i Legende o smrti (Legenden vom Tod) sa slikama Adolfa Frohnera (1991). Austrijski pisac Raoul Schrott (1964.) u svojoj slojevitoj, nesvakidaπnjom polihistorskom akribijom prožetoj prozi ni na časak ne napušta ovo naše planetarno tlo, nego nas svojom majstorski izmaštanom pričom koja se temelji na izričajnom blagu četiriju tajanstvenih bilježnica sigurnom rukom nenametljiva pripovjedača vodi kroz mahom nepoznate prostorno-vremenske sklopove, potičući nas da poput nijemih suputnika zauzmemo svoje mjesto na brodu koji vodi upravo onamo kamo smo svi barem jednom poželjeli stići. Kamo će nas odvesti i kako ćemo se tamo osjećati - to vam ovih nekoliko redaka ipak ne žele otkriti, jer: "čitanje je pustolovina u glavi!" Tako nas, naime, uči jedan od najupečatljivijih promidžbenih slogana kojim prvi radio-program ORF-a (Oesterreich 1) već desetak godina rafinirano propagira književnost, dostojanstveno inaugurirajući knjigu tjedna. Taj laskav atribut svojedobno je pripadao i ovom romanu! (iz teksta Seada Muhamedagića) RENATA VALENTIĆ: SLIKE ODLAZE, poezija Renata Valentić rođena je 1965. godine u Zagrebu gdje i danas živi. Godine 1990. diplomirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Poeziju je objavljivala u časopisima: Quorum, Forum, Književna revija, Homo Volans i Svjetlo, a priče za djecu u časopisima: Zvrk i Tintilinić. Također, objavljivala je sociološke i novinarske tekstove u novinama i na radiju u Hrvatskoj, Češkoj, Poljskoj i Njemačkoj. Nagrađena je Goranovom nagradom za mlade pjesnike 1996. godine. Iste godine tiskana je zbirka poezije Svoje druge oči. JAN ERIK VOLD: U ZNAKU VAGE, poezija. preveo s norverškog Munib Delalić prvi prijevod na hrvatski! Jan Erik Vold se rodio u Oslu, 18. listopada 1939. Nakon završene gimnazije, jedno je vrijeme plovio morem možda ponajviše da bi imao priliku boraviti u New Yorku i uæivo slušati ondašnje majstore jazza. Jazz je bio njegova gimnazijska, a i kasnija, opsjednutost. Studirao književnost u Oslu, ali i u Americi, 1962/63, na University of California at Santa Barbara, kao i u Švedskoj, u Uppsali, 1965. Nagrađïvan uglednim književnim nagradama. Prevođen na druge jezike. Za svoj cjelokupni literarni napor, a posebice zbog zasluga na popularizaciji književnosti, a prije svega poezije, proglaπen počasnim doktorom Sveučilišta u Oslu. Živi u Stockholmu. Objavio osamnaest zbirki pjesama: između ogledala i ogledala (mellom speil og speil, 1965), pogled (blikket, 1966), HEKT (1966), iz odaje u odaju SAD & CRAZU (fra rom til rom SAD & CRAZY, 1967), Vesela verzija Majke Milosrdnice. Da (Mor Godhjertas glade versjon. Ja, 1968), kykelipi (1969), tragovi, snijeg (spor, sno, 1970), Knjiga 8: ŽIVOT (Bok 8: LIV, 1973), čekinjE gorE (BusteR brenneR, 1976), S (1978), krug, krug. Knjiga o putovanju princa Adrijana (sirkel. sirkel. Boken om prins Adrians reise, 1979), Žal. Pjesma. Put (Sorgen. Sangen. Veien, 1987), Netko tko se zvao Abel Ek (En som het Abel Ek, 1988), Los (Elg, 1989), NE. Otisak pare iz devedesetih (IKKE. Skillingstrykk fra nittitalet, 1993), Krug leda (En sirkel is, 1994), Kalendarske pjesme (Kalenderdikt,1995), Dvanaest meditacija (Tolv meditasjoner, 2002). Osim poezije objelodanio je i osam knjiga eseja, priredio i kritički obuhvatno valorizirao devet mahom norveških pjesnika u devet zasebnih knjiga, zajedno sa jazz glazbenicima izdao šest ploča gdje na svoj osoben način kazuje svoje stihove, bavi se i prevođenjem. MEANDAR nakladništvo d.o.o. Zagreb, Nova ves 5 Redakcija: Nova ves 5 tel./fax 01 4666437, tel. 01 4666438 Knjižare: Opatovina 11 (tel./fax 014813323) i Kaptol centar, Nova ves 17 (tel/fax: 014860526)