novo izdanje

Novi broj Civilnog društva


organizator: Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva

Civilno društvo jedini je stručni časopis u Republici Hrvatskoj posvećen razvoju civilnoga društva. Novoizašli broj govori o civilnoj komponenti multilateralnog okvira Barcelonskoga procesa: Unije za Mediteran.

Iz ovoga broja izdvajamo:

Barcelonski proces: Unija za Mediteran
Piše: Nives Malenica, koordinatorica za Uniju za Mediteran, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
Unija za Mediteran multilateralni je okvir za suradnju Europske Unije i sredozemnih zemalja koji se institucionalno nadovezuje na Euro-mediteransko partnerstvo, poznatije pod nazivom Barcelonski proces. Ono je pokrenuto 1995. na Euro-mediteranskoj konferenciji u Barceloni na inicijativu tadašnjih 15 zemalja članica Europske Unije i deset zemalja južnoga Sredozemlja, a cilj mu je jačanje suradnje, dijaloga i regionalne integracije na Mediteranu. Partnerstvo obuhvaća sve zemlje članice Europske Unije, 16 sredozemnih zemalja (Turska, Alžir, Tunis, Maroko, Egipat, Jordan, Sirija, Izrael, Palestinska samouprava, Libanon, Mauritanija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Monako) te Europska komisija i Arapska liga. Unija za Mediteran danas obuhvaća 43 zemlje

Hrvatska mreža za suradnju na Euro-Mediteranu: nov način dijaloga među kulturama
Piše: Pavle Schramadei
U nepunih devet mjeseci od osnutka Hrvatska mreža za suradnju na Euro-Mediteranu okupila je 44 organizacije članice i time postala najbrže rastućom novom nacionalnom mrežom Euro-mediteranske zaklade za dijalog između kultura „Anna Lindh“ (ALF).
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova i euroskih integracija, na osnivačkom sastanku u siječnju 2009. izabrana je za nacionalnog koordinatora Hrvatske mreže za suradnju na Euro-Mediteranu, čime je postala službeni predstavnik ALF-a u Hrvatskoj.

Sjećamo se Anne Lindh – švedske ministrice vanjskih poslova
Piše Augustin Palokaj, dopisnik Jutarnjeg lista iz Bruxellesa
Još kao mlada političarka Anna Lindh se zauzimala za usmjeravanje Švedske prema članstvu u EU-u. Doživjela je biti na čelu Vijeća ministara vanjskih poslova EU-a za vrijeme švedskog predsjedanja, a u trenutku ubojstva vodila je kampanju za prihvaćanje eura kao valute i u Švedskoj
U rujnu 2003., dok se razmišljalo o žrtvama terorističkog napada u New Yorku i Washingtonu 11. rujna, svijet je šokirala vijest iz Stockholma, gdje je ubijena ministrica vanjskih poslova Švedske Ana Lindh.Okončan je tada nasilno, ubodom noža u prsa i trbuh, život jedne od najpoznatijih švedskih političarki čiji je glas postajao sve važniji i izvan Kraljevine Švedske u EU-u i diljem svijeta.

Mediteran na pragu novoga milenija: Zanemarena kolijevka
Piše: Predrag Matvejević
Po navadi kojoj nije lako odoljeti, na naše se more gleda kao na prošlost i svodi ga se na nju: divljenje njegovoj «slavnoj prošlosti» nije mu uvijek koristilo. Mediteranu je potrebna sadašnjost i budućnost.Slika Mediterana na početku novoga milenija nije idilična. Sjeverna obala zaostaje za kontinentalnom Europom, južna za sjevernom. Cjelina našega mora suočava se s teškoćama na sjeveru i na jugu.Može li se uopće smatrati cjelinom prostor koji razdiru sporovi i dijele nesporazumi: Izrael i Palestina u sukobu, Turska i Grčka u zavadi, dva dijela Cipra u neprijateljstvu, Balkan do jučer u ratovima, neprilike u Libanonu, nesklad u Alžiru i na mnogim drugim mjestima.

Povijesni krug mediteranske kulture: Mediteran je stvorio zapadnu civilizaciju
Pišu: Ozren Žunec i Mašenjka Bačić
Na Mediteranu je izmišljen novac, nastali su univerzalni jezici i fonetska pisma, tu je u srednjem vijeku smišljen kredit, koji je stvorio kapitalizam, tu je pronađeno vrijeme koje se može mjeriti
U promišljanju ishodišta mediteranske kulture hipotetički ćemo je odrediti kao jedinstvenu društvenu pojavu nastalu na određenom geografskom prostoru i transformiranu kroz povijest.
Sazdana na sjecištu velikih civilizacijskih krugova – grčkoga, rimskoga, židovskoga, kršćanskoga i islamskoga - ona danas predstavlja moguće zajedničko polazište za razvoj multikulturnog dijaloga među narodima i obalama Mediterana, s temeljnim biljegom umjerenosti multipolariteta, još iz antičkog doba – od Solonova „ništa previše“ preko Aristotelove vrline kao sredine između ekstremnih strasti do muzike kao umjetnosti metra u vremenu i harmoniji.

'Ratnici za mir', mirovni pokret izraelskih i palestinskih vojnika
Piše: Zorica Branković
Mirovni projekt ratnika koji su se donedavno gledali preko nišana, međusobno zarobljavali i trunuli u zatvorima pobjednik je Natječaja za euro-mediteransku nagradu za dijalog među kulturama Zaklade 'Anna Lindh' u 2009. Sumnja i strah ispunili su naš prvi susret. Mi Palestinci mislili smo da su Izraelci pripadnici obavještajne službe, dok su oni bili uvjereni kako mi pripadamo militaristima koji ih kane oteti – sjeća se Palestinac Sulaiman Khatib. – U strogoj tajnosti doveli smo ih na palestinsko područje i u domu jednoga od nas sjeli i započeli razgovor. Iako se nelagoda u zraku mogla rezati nožem, shvatili smo da smo tu zbog istih stvari: nenasilja i dijaloga – sjeća se prvog susreta Izraelaca i Palestinaca. Sulaiman je danas član Odjela za međunarodne odnose pokreta „Ratnici za mir“ s palestinske strane.

Pojmovnik civilnoga društva: Multikulturalizam
Piše: Vjeran Katunarić
Kupovanjem njihove robe simbolički zamjenjujemo njihovu prisutnost - na takvoj «toleranciji» parazitira današnja globalizacija, koja se uglavnom odvija kao veletrgovina
Na konferenciji o hrvatskoj kulturnoj politici krajem 1990-ih jedan je hrvatski političar u svojem izlaganju, obraćajući se posebno sudionicima iz niza europskih zemalja, istaknuo da Hrvatska poznaje multikulturalizam još od 12. stoljeća.
Konotacija poruke bila je shvatljiva utoliko što «jednom od najstarijih naroda u Europi» priliči takav pedigre, no teško je shvatiti što govornik misli pod «multikulturalizmom», osobito stoga što je u 12. stoljeću broj pismenih ili obrazovanih u Hrvatskoj bio gotovo zanemariv.

Portret aktivistice: Natalija Estemirova, u srpnju ubijena ruska aktivistica za ljudska prava
Piše: Martina Topić
Uvijek je bila među prvima koji su stizali na mjesto događaja, bez obzira na to je li lokacija na koju je išla u tom trenutku bila u sukobu te bez obzira na nepristupačnost terena i minska polja
Natalija Estemirova, ruska aktivistica za ljudska prava, ubijena u srpnju ove godine u ruskoj kavkaskoj republici Ingušetiji, još je jedan primjer težine aktivističkoga poziva u navodnim demokratskim državama koje su demokracije samo deklarativno. U svojem radu bavila se problematičnim područjem ruskih otmica, mučenja i likvidacija u Čečeniji, a provodila je i brojne istrage, među kojima i istrage za rusku nevladinu organizaciju 'Memorial' te za 'Human Rights Watch'.

(I.P., 24.11.2009)