U Kneževoj palači u Zadru otvorena je izložba 'Nedovršene modernizacije: između utopije i pragmatizma', a predstavlja rezultat dvogodišnjeg istraživačkog projekta koji je obuhvatio prostore koje je stvorio 'socijalistički napredak' u Jugoslaviji. Izložba traje do kraja rujna.
mjesto: Zadar; Kneževa palača, I kat, Poljana Šime Budinića 2
Kustosi: Maroje Mrduljaš, Vladimir Kulić, Antun Sevšek (ko-kustos), DA Franceschi (ko-kustos Zadar).
Izložba 'Nedovršene modernizacije' predstavlja rezultat dvogodišnjeg istraživačkog projekta kojeg je pokrenulo Udruženje hrvatskih arhitekata u suradnji s Oris-kućom arhitekture (Zagreb), Muzejom arhitekture i dizajna (Ljubljana), Umjetničkom galerijom Maribor, Društvom arhitekata Beograda i Koalicijom za održivi razvoj (Skopje). Projekt je nizom istraživanja, konferencija i izložbi obuhvatio prostore koje je stvorio 'socijalistički napredak' u Jugoslaviji te pokušao utvrditi što se s tim prostorima dogodilo nakon sloma zajedničke države i nestanka socijalizma.
Izložba je premijerno postavljena u Mariboru, u okviru manifestacije Europska prijestolnica kulture 2012., i u Beogradu. Izložba u Zadru, prilagođena prostornim uvjetima Kneževe palače, njeno je prvo i jedino postavljanje u Hrvatskoj. Izložba predstavlja arhitektonske projekte i velike urbanističke planove koji su obilježili jugoslavensko-socijalističko razdoblje i usredotočuje se na prekretnice i nedovršene vizije modernizacije gradova za vrijeme socijalizma. Planiranje grada na izložbi se razmatra kao jedno od temeljnih sredstava socijalističke modernizacije s naglaskom na ulogu koju je u toj proizvodnji imala arhitektura.
Za vrijeme socijalističke Jugoslavije, modernizacija se jednostrano predstavljala kao svakodnevno kolektivno postignuće koje ima za cilj pokazati napredak radničkog samoupravljanja. Stoga je život u Jugoslaviji bio obilježen megalomanskim, gotovo utopijskim projektima na području industrije, energetike, prometne logistike, urbanizma. Danas se ta socijalistička utopija često percipira kao sinonim za 'iskonski grijeh' neprikladnih ekonomskih struktura, ekoloških problema i društvenih sukoba. Projekt pruža pregled karakteristične arhitektonske i urbanističke prakse iz socijalističkog razdoblja u odnosu na društveni kontekst u kojemu su nastale i predstavlja njihov trenutačni izgled i karakter.
Istovremeno obuhvatom cjelokupnog rada mladih istraživača iz Hrvatske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije, izložba, uz estetska i tehnološka dostignuća arhitektonskih i urbanističkih projekata, razmatra i društvenu perspektivu procesa koji su utjecali na razvoj, trajanje i krah Jugoslavije.
Relevantnost odabranih projekata procjenjena je na temelju doprinosa tih dostignuća u oblikovanju javne sfere. Jedan od ciljeva projekta bio je i preispitati međunarodno prihvaćeno opće vjerovanje o razdoblju urbane modernizacije u bivšoj Jugoslaviji te promovirati različitost kulturnih identiteta u regiji.
Izložba predstavlja brojne arhitektonske projekte, u rasponu od turističkih eksperimenata na jadranskoj obali, koncepata za nove gradove i izložbene paviljone na međunarodnim izložbama, do zloglasnih javnih građevina i povijesnih spomenika u republikama bivše Jugoslavije od 1948. do 1980.
