predstavljanje

Tradicijska glazba u javnosti


vrijeme: 07.04.2004. - 07.04.2004.19 sati
mjesto: Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9
organizator: Institut za etnologiju i folkloristiku

Insttitut za etnologiju i folkloristiku poziva vas na tribinu Tradicijska glazba u javnosti u povodu objavljivanja knjige Naile Ceribašić: Hrvatsko, seljačko, starinsko i domaće - povijest i etnografija javne prakse narodne glazbe u Hrvatskoj u biblioteci Nova etnografija. Sudjeluju dr.sc. Naila Ceribašić, prof. dr. Nikša Gligo, dr. sc. Suzana Leček, dr. sc. Zorica Vitez, dr. sc. Ivo Žanić
Naila Ceribašić Hrvatsko, seljačko, starinsko i domaće: Povijest i etnografija javne prakse narodne glazbe u Hrvatskoj U biblioteci Nova etnografija Instituta za etnologiju i folkloristku u Zagrebu izašla je nova knjiga o povijesti narodne glazbe u Hrvatskoj koja je tijesno povezana s poviješću njezinih smotri. U knjizi je riječ o ključnom poimanju narodne glazbe - o hrvatskom, seljačkom, starinskom i domaćemu (lokalnom) - što se na različite načine doživljavalo u pojedinim povijesnim razdobljima. Sve do naših dana središnja su pitanja kulturne politike u vezi s narodnom glazbom tko su priznati nositelji narodne glazbe, a tko njezini priznati poznavatelji, te na koji se način i u kojoj mjeri javna praksa narodne glazbe, ponajviše na smotrama, oslanja na postojeću, živu folklornu glazbenu praksu. U odgovoru na ta pitanja oblikovala su se tri osnovna obrasca narodne glazbe: modernistički u drugoj polovici 1920-ih (pod okriljem Seljačke sloge i Seljačke pjevačke Župe "Matija Gubec"), tradicionalistički u drugoj polovici 1930-ih (pod okriljem Seljačke sloge) i realsocijalistički tijekom 1950-ih (pod okriljem Saveza kulturno-prosvjetnih društava Hrvatske). Ključne riječi: Hrvatska, narodna glazba, smotre folklora, kulturno-prosvjetne organizacije, folklorni amaterizam, etnomuzikologija, etnologija, povijest