U Kabinetu grafike HAZU, u utorak, 2. listopada, u 19 sati, otvara se izložba Zlatka Boureka - 'Vojnički dnevnik 1956.' Izložba ostaje otvorena do 30. listopada.
vrijeme: 02.10.2012.
mjesto: Zagreb; Kabinet grafike HAZU, Strossmayerov trg 12
Zlatko Bourek je suvremeni homo universalis, metjerski kipar, renomirani slikar, vrsni ilustrator, istaknuti kazališni scenograf i redatelj, doajen art struje Zagrebačke škole crtanog filma. Nagrađivani crtač i grafičar, čija izložbena aktivnost – zbog plodnog i raznorodnog umjetničkog stvaralaštva zadire u sve pore likovnosti nehotićno zaobilazeći crtački aspekt likovnog ostvarenja. Dok su mu prve samostalne izložbe bile u znaku crteža, unazad dva desetljeća umjetnost Zlatka Boureka predstavljena je gotovo isključivo kroz prizmu slikarstva i skulpture.
Vojnički dnevnik / 1956. komplementarna je izložba i hommage Bourekovom stvaralaštvu na papiru. U trodijelnoj koncepciji prevladavaju radovi oblikovani u tajnosti tijekom 1956. godine za vrijeme vojnog služenja u Ajdovščini. U ispovjednom pripovjedačkom tonu ich-forme sekvencijalno se nižu filmski kadrirana somnabulna i solipsistička viđenja nakupljanih frustracija za vojničkih dana oblikovana u već izgrađenom i sebi svojstvenom, neposrednom, surovom, sugestivnom i satiričko-figurativnom likovnom idiomu na tragu japanskog kazališta lutaka, njemačkog ekspresionizma, neu sachlichkeita, metafizičkog slikarstva i nadrealizma. Depersonalizirani vojnici, aveti, voluminozne bezlične Venere, bebe i lutci na 'pozornici' vojarne, vojnog poligona, konjičkih staja, nedefiniranog prostora, zajedno s karikaturalnim antijunakom Bourekom, uprizoruju scene prodornog ludizma i erosa - gdjekad na rubu seksualnih patologija.
Tematsku nadopunu vojničkom ciklusu čini dvadesetak radova iz kasnijih razdoblja – 1981. i 1991./92., dok radovi iz 1981. godine proširuju hedonizam tjelesnog na gastronomske užitke obilježene elementima slavonskog folklora i grotesknog humora. Serija iznimnih crteža (1991./92.), potaknuta kolektivnom traumom Domovinskog rata, evocira proživljene strahote prebjega židovskog stanovništva u Drugom svjetskom ratu. Amalgaman dijakronijskih višeznačnosti Alije (bijega) i Ilije (zbirni naziv Slavonaca) te dijaboličnost tih razdoblja dočaran je tehnički vrsnom i minucioznom izvedbom scenski kadriranih prizora prepoznatljivog bourekovskog ikonografskog repertoara i ludizma. Akromatske sanjive doline rijeka premoštenih mostovima i čiklova, obogaćene lebdećim perecima, tortama, kuglufima i slasticama, naseljene su bezličnim i karikaturalnim likovima – avijatičari, lađari, lutke, luci, kraljevi, gospoda, vojnici, lude…
Izložbu zaokružuju tri autorska animirana filma: Kapetan Arbanas Marko (1967.), Mačka (1971.) i Ručak (1979.). Crtež Zlatka Boureka temeljen je na osobnom i individualnom doživljaju memorije, tradicije i vjere, a gradivno tkivo mu je slavonski optimizam i folklor te židovski humor, lišen trivijalne patetike i površne dopadljivosti. Vjeran sebi svojstvenoj razigranoj i iskrenoj poetici s dozom humora i zdrave zloće, Zlatko Bourek upisan je u sam vrh hrvatske i svjetske suvremene umjetnosti.
