predavanje, tribina

Od kolača do koljača


vrijeme: 25.05.2004. - 25.05.2004.20 sati
mjesto: Zagreb, Galerija NOVA, Teslina 7

U utorak, 25. svibnja u 20 sati u zagrebačkoj Galeriji Nova, Teslina 7, u sklopu izložbe "Treba mi radikalna promjena", održat će se diskusija pod nazivom Od kolača do koljača i tako dalje – perspektive kulturne suradnje na bivšejugoslavenskim prostorima.

Prije četvrt stoljeća u zagrebačkom časopisu GORDOGAN, u bloku posvećenom Srednjoj Europi, jedan ugledni hrvatski intelektualac podigao je svoj glas protiv propadanja, štoviše, protiv uništavanja srednjoevropskog kulturnog nasljeđa u Zagrebu i Hrvatskoj. Jedan od najočiglednijih simptoma ove kulturne dekadencije on je otkrio u nestanku autentičnih srednjoevropskih kolača iz zagrebačkih i hrvatskih slastičarnica. Zamijenili su ih, kako je pisao, istočnjački kolači koji su manje vrijedni jer se prave uglavnom od najjeftinijeg materijala, šećera. Da bi se tom zlu stalo na kraj on je tada otvoreno zahtijevao oštre, čak eksplicitno nedemokratske mjere protiv najodgovornijih za to žalosno stanje - albanskih slastičara.
O kakvoj sreći, o kakvom kulturnom postignuću, možemo govoriti danas kada je taj cilj ostvaren, kada je autentični identitet kako srednjoevropske tako i nacionalne kulture napokon zaštićen i to upravo na način koji je spomenuti hrvatski intelektualac zahtijevao te daleke 1985, dakle, ratom i ostalim nedemokratskim sredstvima? Je li doista riječ o kulturnom napretku kada danas u Zagrebu umjesto albanskih slastičara ugošćujemo albanske umjetnice i umjetnike? Kakve mogućnosti i kakav smisao ima pod novim okolnostima kulturna suradnja na bivšejugoslavenskim prostorima? U kakvom međusobnom odnosu i u kakvom odnosu prema današnjem globaliziranom svijetu stoje kulture i umjetnosti bivšejugoslavenskih naroda? Pod kojim političkim pretpostavkama i ideološkim faktorima funkcionira današnja umjetnička i opća kulturna proizvodnja na ovim prostorima?

Na ta i slična pitanja potražit ćemo odgovor u razgovoru na kojem sudjeluju:
Seygin BOYNIK (Prizren)
Marta GREGORČIČ (Ljubljana)
Nebojša JOVANOVIĆ (Sarajevo)
Branimir STOJANOVIĆ (Beograd)
Marina ŠKRABALO (Zagreb)
Vesna TERŠELIČ (Zagreb)

Koncept i moderacija: Boris BUDEN


Iz životopisa…
SEZGIN BOYNIK je teoretičar i kritičar. Izdavao fanzine i svirao u punk bandu. Magistrirao sociologiju u Istanbulu s temom "Estetičke-političke strategije Situacionističke Internacionale". Objavio je niz tekstova o postsocijalističkoj amneziji, opskurnim avangardnim grupama i radikalnoj politici. Piše za magazine art-ist, Asosyoloji, Calinti (Turska), Arti (Priština), Umelec (Prag)... Uredio tematski broj art-ista posvećen Situacionistima, a za Umelec je u prosincu 2003. pripremio dossier o suvremenoj umjetnosti na Kosovu. Živi u Prizrenu i predaje na odsjeku orijentalistike Filolozofskog fakulteta u Prištini.

BORIS BUDEN je publicist i prevoditelj. Preveo je niz tekstova s područja psihoanalize i filozofije među kojima su i dvije knjige Sigmunda Freuda: "Budućnost jedne iluzije" (Zagreb 1986) i "Pronađena psihoanaliza" (Zagreb 1988). Te Laplanche/Pontalis, "Rječnik psihoanalize" (s Radom Zdjelar, August Cesarec/Naprijed, Zagreb 1990). Devedesetih kolumnist i jedan od urednika u Arkzinu. Objavio je dvije knjige eseja: "Barikade" (Arkzin, Zagreb 1996; drugo prošireno izdanje 1998), "Kaptolski kolodvor" (CSUb, Beograd 2001). Od 1990. živi i radi u Beču i Berlinu.

MARTA GREGORČIČ bavi se kritičkom, teorijsko-analitičkom i alternativnom refleksijom na tematskim područjima subkulture, migracija, mirovnih studija, militarizacije društva, neoliberalizma, autonomnih zona, novih alternativnih pokreta itd. Diplomirala je sociologiju na Fakultetu za društvene znanosti sveučilišta u Ljubljani s temom "Hate groups i fenomen white power". Uredila je niz publikacija i objavila brojne tekstove u časopisima Ekonomsko ogledalo, Medijska preža, Sektor, Časopis za kritiko znanosti, Etnolog, Dialogi... Na Filozofskom fakultetu u Ljubljani završava doktorat iz sociologije kulture na temu "Kraj neoliberalne ideologije?".

NEBOJŠA JOVANOVIĆ je teoretičar i prevoditelj. Teorijske tekstove objavljivao je u Arkzinu (Zagreb), Časopisu za kritiko znanosti (Ljubljana), Zarezu (Zagreb), Umelecu (Prag), Životu umjetnosti (Zagreb), Springerinu (Beč), Prelomu (Beograd), Sineastu (Sarajevo) itd. U časopisima također objavljuje prijevode lakanovske teorije a preveo je i knjige Slavoja Žižeka "Sublimni objekt ideologije" (zajedno s Dejanom Kršićem i Ivanom Molekom, Arkzin/WHW, Zagreb 2002) te Renate Salecl "Protiv ravnodušnosti" (u suradnji s Dejanom Kršićem, Arkzin/WHW, Zagreb 2002). Živi i radi u Sarajevu.

BRANIMIR STOJANOVIĆ je filozof i psihoanalitički teoretičar. Diplomirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a trenutno je psihoanalitički pripravnik u Beogradskom psihoanalitičkom udruženju pri IPA. Jedan je od osnivača Škole za historiju i teoriju slike CSUb gdje je predavao na teme odnosa umjetnosti i psihoanalize i bio urednik edicije Vesela nauka. U časopisima, tematskim publikacijama i katalozima objavio je brojne članke, eseje i studije o umjetničkim i društveno-političkim temama s vizure teorijske psihoanalize.

MARINA ŠKRABALO magistrirala je studij Javne uprave (Public Administration) na Sveučilištu Syracuse, SAD. Aktivna je u mirovnim i drugim civilnim inicijativama od 1993 godine. Radila je na projektima mirovne edukacije u Antiratnoj kampanji-Hrvatska i Centru za mirovne studije, gdje je bila koordinatorica Programa za izgradnju mira. Upravo je završila rad na istraživanju o izgradnji mira u lokalnim zajednicama u zemljama bivše Jugoslavije, te na istraživanju o društvenoj odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj. Radi kao istraživačica i konzultantica savjetodavne tvrtke za društveni razvoj MAP Savjetovanja, kojoj je i suosnivačica.

VESNA TERŠELIČ je mirovna aktivistica. Od 1985. aktivna je u različitim ekološkim, ženskim i mirovnim grupama te organizacijama za zaštitu ljudskih prava. Jedna je od osnivačica Antiratne kampanje-Hrvatska (1991) i Centra za mirovne studije u Zagrebu. Od 1998. do 2000. bila je članica Izvršnog odbora međunarodne mreže War Resisters International. U svom radu spaja grassroots aktivizam sa zagovaranjem i lobiranjem na nacionalnoj i međudržavnoj razini, promovirajući povezivanje ekonomskog razvoja s izgradnjom mira, te promovirajući ulogu žena u politici, ekonomiji i građanskim inicijativama. Bila je nominirana za Nobelovu nagradu za mir 1997, a dobitnica je Alternativne Nobelove nagrade (1998).