Preskočite na glavni sadržaj

Muzej seljačkih buna slavi 40. obljetnicu osnutka

Iako je prvotno bio zamišljen samo kao stalna izložba i popratni sadržaj obližnjeg memorijalnog kompleksa, Muzej seljačkih buna u Gornjoj Stubici ove godine slavi četrdeset godina djelovanja, a središnja proslava te obljetnice najavljena je za petak, 18. listopada.
vrijeme: 18.10.2013.
mjesto: Zagreb, Croatia
url: http://www.subversivefestival.com/
Velike obljetnice muzeja i Seljačke bune slavimo cijeli ovaj tjedan, rekla je u razgovoru za Hinu voditeljica Muzeja Vlatka Filipčić Maligec, podsjetivši da je Josip Broz Tito prije četrdeset godina, u povodu 400. obljetnice Seljačke bune, ispred više od sedamdeset tisuća ljudi otvorio taj muzej u Gornjoj Stubici i otkrio Augustinčićev Spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu.
 
Unatoč bogatoj izložbenoj djelatnosti, novouvedenim programima te, za svoju veličinu i broj zaposlenih, dobroj posjećenosti (između 16 i 22 tisuće posjetitelja godišnje), i taj se muzej danas bori s gospodarskom krizom, ali i posljedicama društvenih okolnosti radi kojih je nekadašnja posjećenost od 60 do 80 tisuća ljudi godišnje sada samo daleka povijesna statistika.
 
Osim u lošoj prometnoj povezanosti i skupom dolasku do Muzeja, Filipčić Maligec razloge za manji broj posjetitelja vidi i u samoj promjeni percepcije glavne muzejske teme. Seljačke bune sve su manje prisutne u školskim programima, što dovodi do sve manje posjeta đačkih grupa, istaknula je, ustvrdivši kako je politika uvijek utjecala na školske programe i izložbene postave.
 
Zbog klasnih i nacionalnih sadržaja seljačke bune su u doba Hrvatske seljačke stranke, kasnije i socijalizma, bile puno zastupljenije, narod se mogao identificirati s tim događajima, a Matija Gubec bio je heroj, ustvrdila je Filipčić Maligec. Ipak, zbog današnje financijske situacije ljudi se sve više sjećaju Matije Gupca, a o tome svjedoče i poneki zagrebački grafiti, dodala je.
 
Veliku obljetnicu u petak će obilježiti Gubec Teatar s multimedijalnim projektom 'video mapinga' i animacije koja će dati novi život likovima sa spomenika i povezati ih s insertima iz filmova o Seljačkoj buni. Budući da je Augustinčićevo djelo zasnovano i na Krležinim Baladama Petrice Kerempuha, odabrane stihove interpretirat će Vid Balog, zajedno s tekstom iz Habdelićevog prikaza Seljačke bune i izborom iz tzv. tužbe protiv Tahyja iz 16. stoljeća.
 
Tom prigodom otvorit će se izložba 'Spomen na Spomenik', koja će predstaviti kontroverze oko nastanka tog spomenika, izabrane i odbačene natječajne radove, obrazloženja i otkupljene makete, a u suradnji s Hrvatskom poštom predstavit će se prigodna poštanska marka.
 
Prvi postavi Muzeja, smještenog u baroknom dvorcu obitelji Oršić bavili su se, u skladu s vremenom, klasnim odnosima i pobunama seljaka na području Hrvatske i Monarhije te odjecima Seljačke bune u tradiciji, glazbi, književnosti i partizanskim jedinicama koje su nosile Gupčevo ime. Prije desetak godina otvoren je središnji dio novog stalnog postava s većim spektrom tema vezanih uz život feudalnog društva i prošlost Hrvatskog zagorja, a Seljačka buna smješta se u širi kontekst.
 
U kapelici dvorca i nekadašnjoj sakristiji postavljena je stalna izložba sakralne umjetnosti Hrvatskoga zagorja, s naglaskom na proštenjarskim crkvama i nacionalnom marijanskom svetištu u Mariji Bistrici, a krajem 2004. u podrumu dvorca smješten je postav vezan uz jednu od značajnih gospodarskih grana Hrvatskog zagorje, proizvodnju vina.
 
Današnja izložbena djelatnost prikazuje različita područja kulturne, umjetničke i sakralne prošlosti i sadašnjosti Hrvatskog zagorja, a trijenalnim se izložbama nastoji potaknuti proizvodnja originalnih suvenira. Muzej se publici otvorio i nizom radionica, igraonica, koncerata i manifestacija, od kojih je najveća Viteški turnir.
(Hina)