U utorak, 26. studenog, u 18 sati, u Atelijeru Meštrović, Zagreb, održava se predstavljanje 'Monografije Želimira Janeša' iz pera dr.sc. Iva Šimata Banova.
vrijeme: 26.11.2013. 18,00
mjesto: Zagreb; Atelijer Meštrović, Mletačka 8
Zagrebačka promocija priređuje se upravo u nekadašnjem Meštrovićevom radnom i životnom prostoru jer je kipar i majstor sitne plastike, Želimir Janeš (Sisak, 12. XII. 1916. – Zagreb, 22. I. 1996.) bio njegov student. Diplomirao je 1941. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Frane Kršinića, a završio je specijalke kod Ivana Meštrovića (1941. – 1942.) i Antuna Augustinčića (1945. – 1946.).
Svojem se prvom učitelju Frani Kršiniću vraća postajući suradnikom njegove Majstorske radionice. Do 1960. godine predaje na Školi primijenjene umjetnosti, a od 1961. godine profesor je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Za člana suradnika HAZU izabran je 1977. godine. Izvanrednim članom postaje 1983. godine, a redovitim 1991. godine.
Knjigu će predstaviti:
- autor Ive Šimat Banov;
- likovni umjetnik Ivica Antolčić;
- akademik Josip Bratulić;
- akademik Tonko Maroević;
- urednice Đurđica Vuković i Alma Trauber;
- kustosica Atelijera Meštrović, Barbara Vujanović.
Kompleksnost i širina opusa koju potpisuje Želimir Janeš, kao i značaj njegovoga imena u povijesti hrvatske, pa i svjetske medalje, izazov je u kojeg se upustio autorski i urednički kolektiv ove knjige: autor teksta je Ivan Šimat Banov, tekst biografije i bibliografije potpisuje Ivica Župan, a iza uredničkog tima stoje Đurđica Vuković i Alma Trauber. Većinu reproduciranih radova je fotografirao Boris Cvjetanović.
Janešov opus je predstavljen kroz četiri tematske grupe radova – Medalje, stajačice, taktile – Sisak –Aleja glagoljaša – Drveni reljefi na temu Križnog puta - gdje su njihovo grupiranje i objedinjavanje odredili sami citati Želimira Janeša, upućujući na njegove osobne umjetničke predilekcije.
Umjetnička ostavština Želimira Janeša rasuta je i nikad dostojno objedinjena. Ovom knjigom učinjen je veliki napor kako bi se sabralo, interpretirao i prikazao iznimno bogat i raznorodan opus ovog 'tihog čovjeka u središtu', kako ga je nazvao Ivan Šimat Banov, zaključujući u jednom dijelu svog teksta sljedeće: 'Malo je koji umjetnik bio toliko apolitičan, nesnalažljiv u svakodnevici i toliko predan zadaći, neovisno o svim mogućim (društvenim i estetskim) ideologijama. Nježan i ljudski nevin pred naletima grubih uvjerenja i silovitosti, sve je oblagao svojom nježnošću i znatiželjom dokazujući - već toliko puta u povijesti dokazano - da je umjetnost i dobar čovjek nadmoćan svemu.'
O Janešu je knjigu napisao akademik Josip Bratulić još 1992. godine. Osim svoje dubinske posvećenosti medalji i maloj plastici, Janešovo stvaralaštvo težilo je obuhvaćanju različitosti skulptorskih materijala i formi: drvo, emajl, kristal, inkrustacije, reljefi, skulpture većih dimenzija, javni spomenici. Gledajući s tog aspekta, ova publikacija je svojevrstan rezultat potrage za nedovoljno poznatom i prezentiranom umjetničkom ostavštinom Želimira Janeša u jednom određenom vremenskom trenutku, te predstavlja tek jedan mogući uvid u njegov život i djelo.
