Preskočite na glavni sadržaj

Predavanje Dalibora Prančevića u DPUH-u

U srijedu, 26. veljače, s početkom u 18,30 sati, u sklopu programa 'Umjetnička baština u fokusu mladih znantvenika', u prostorima Društva povjesničara umjetnosti, održava se predavanje Dalibora Prančevića 'Odabrani aspekti umjetničke aktivnosti Ivana Meštrovića'.
vrijeme: 26.02.2014. 18,30
mjesto: Pag, Croatia
url: http://www.dpuh.hr
Izlaganje će obraditi malo poznatu problematiku opusa Ivana Meštrovića kao što je recepcija njegovih djela na izložbi Exhibition of Serbo-Croatian Artists u Londonu, 1917. Poput izložbe u Muzeju Victoria i Albert (1915.) i ova je izložba bila organizirana pod snažnim političkim implikacijama. Ipak, zanimljivo je da Meštrović ne izlaže djela impregnirana političkim kontekstom i mitopoetikom vidovdanskog narativa, već svoje novije skulpture i reljefe religijske tematike.

Zanimljiva je kritika koju je u londonskom glasilu The New Age objavio književnik, pjesnik i kritičar Ezra Pound, pripadnik vorticista čiji je umjetnički stav izrastao iz sasvim drugačijeg intelektualno-kulturalnog i krajnje suvremenog ishodišta. Poundova kritika inicira čitav niz zanimljivih pitanja. Zašto je Ivan Meštrović toliko iritirao avangardne krugove što su se u Londonu artikulirali u vrijeme njegovih izložaba? Kakvo je uopće bilo mišljenje Ivana Meštrovića o avangardnoj umjetnosti?

Na izložbi su se među izlošcima našli i Meštrovićevi portreti suvremenika. Zahvaljujući tim portretima i raspoloživoj korespondenciji lako je odrediti društvene krugove u kojima se kretao. Do sada nisu istraživani ovi 'društveni' segmenti koji pružaju novi i drukčiji pogled na njegovu aktivnost. Nisu se isticali kontakti što ih je umjetnik ostvario s Eugenijom Errázuriz i njezinim nećakom José Antoniom Gandarillasom, koji su u većoj mjeri bili povezani s alternativnim modusima što ih je pružao ‘moderan’ život. Nadalje, svi su ti protagonisti modernog urbaniteta — napose lady Maud Cunard - priređivali soareje na koje su bili pozivani Meštrović i njegova supruga Ruža, gdje su se mogli neposredno informirati o novim oblicima i tendencijama u književnosti ili teatru. Što je takvo okružje značilo za umjetnost Ivana Meštrovića? Kakve je poticaje mogao naći u društvenim salonima Londona? Jesu li ambijenti koje je posjećivao mogli potaknuti Meštrovićevu sklonost ka dekorativnim obrascima likovnog oblikovanja?

Istraživački interes Dalibora Prančevića usmjeren je na problematiku umjetnosti i vizualne kulture dvadesetog stoljeća i danas. Bavi se i poviješću izložbi i prostorima kustoskih diskursa. Osobit interes razvio je prema umjetničkom radu Ivana Meštrovića.

Voditeljica programa: dr. sc. Lovorka Magaš Bilandžić, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.