izložba

Život u palači muzeja


vrijeme: 18.11.2004. - 18.11.2004.otvorenje u 19 sati
mjesto: Zagreb, Hrvatski povijesni muzej, Matoševa 9
organizator: Hrvatski povijesni muzej

’Život u palači od 1764. do 2004. godine’ naziv je izložbe koja se u četvrtak, 18. studenog u 19 sati otvara u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu. Izložbom će se prikazati društveno-povijesni aspekt života u ’najljepšoj zagrebačkoj baroknoj palači’ Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch, u kojoj je od 1959. privremeno smješten Hrvatski povijesni muzej.

Od njezine izgradnje 1764. godine do danas, pratiti će se život četiri plemićke obitelji koje su u njoj živjele i vrijeme kada su u njoj stolovali zagrebački gradonačelnici.

Izložba će biti koncipirana na dvije razine: kronološki prikaz namjene palače s naglaskom na današnju funkciju muzeja te prikaz svakodnevnog života plemićkih obitelji u palači tijekom 18., 19., i poč.20 st.

Autorica izložbe je gđa Marina Bregovac-Pisk, a autor prostorne koncepcije Mario Beusan.


"… Palača u kojoj Muzej »stanuje«, sagrađena prije točno 240 godina, često se ističe kao »najljepša zagrebačka barokna palača«. Uglavnom se na izložbama koje Muzej priređuje prava palača i ne vidi, jer se nedostatak prostora nadoknađuje raznim »nadogradnjama« u njemu. Ova izložba nudi palaču u »čistom izdanju«, uz minimalne intervencije u prostoru. Otvoreni su neki prolazi koji inače posjetiteljima nisu dostupni – stepenice za poslugu i loženje peći..., zatim dvije manje pomoćne prostorije u prizemlju, što sve predstavlja dio ove pomalo neobične izložbe, u kojoj je glavni izložak sama palača.

Podaci o gradnji palače 1764. g. dobro su nam poznati i objavljeni u tekstovima dr. Lelje Dobronić, a prezentirani su u uvodnom dijelu izložbe nacrtima palače iz 1780. i 1801. godine i maketom palače, a popraćeni su i vedutama zagrebačkog Gornjeg grada s kraja 18. i iz 19. stoljeća. U drugom su dijelu izložbe prikazani interijeri palače kako su mogli izgledati u vrijeme njezinih nekadašnjih vlasnika – obitelji Vojković, Oršić, Kulmer i Rauch. Za svaku od tih obitelji izrađeno je rodoslovlje, prikazan je obiteljski grb i navedeni su važniji podaci o njezinim istaknutijim članovima i posjedima. Kako od originalnog inventara palače u muzejskim zbirkama nije sačuvano ništa, za prikazivanje plemićkih interijera korišteni su, uz portrete vlasnika i njima srodnih obitelji, namještaj i brojni predmeti iz drugih plemićkih obitelji, odabrani iz bogatih muzejskih zbirki. Sa željom da se bar u maloj, nama danas mogućoj, mjeri oživi duh prošlih vremena kada su se u njoj održavali sjajni balovi, u velikoj dvorani izložen je niz portreta vladara i članova plemićkih obitelji koje su živjele na našim prostorima tijekom 17. i 18. stoljeća.

Vrijeme od 1931. pa sve do pretvaranja zgrade u privremeni »dom« Povijesnog muzeja Hrvatske obilježili su zagrebački gradonačelnici koji su u palači imali svoje urede; iz njihova vremena sačuvan je dio namještaja koji je ovom prilikom prvi put izložen. Mnogi vjerojatno ni ne znaju da je upravo u ovoj palači stolovao gradonačelnik Većeslav Holjevac sve do preseljenja u novu vijećnicu u Ulici grada Vukovara.

Godine 1959. palača je pretvorena u muzejsku zgradu i time je dobila svojevrsni »dvostruki« pečat kulturnog dobra prvoga reda. Život Muzeja u palači obilježio je, uz onaj unutarnji, posjetitelju nevidljiv segment prikupljanja, čuvanja i obrađivanja muzejskih predmeta, i javni segment djelovanja – niz izložbi i predavanja, predstavljenih plakatima. Na kompjuterskom informativnom pultu sve su muzejske zbirke predstavljene najznačajnijim predmetima. "

www.hismus.hr