Preskočite na glavni sadržaj

Francuska umjetnost i poslijeratna socijalistička Europa

Međunarodna konferencija 'Francuska umjetnička kultura i poslijeratna socijalistička Europa' (French Artistic Culture and Post-war Socialist Europe / La culture artistique française et l’Europe socialiste d’apres-guerre), što je u četvrtak počela u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), razmatra utjecaj francuske umjetničke kulture na europske socijalističke zemlje nakon Drugoga svjetskog rata.
vrijeme: 24.09.2015.
mjesto: Zagreb; Gliptoteka HAZU, Medvedgradska 2
url: http://thk.hazu.hr/

Organizatori konferencije su Institut za povijest umjetnosti i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Gliptotekom HAZU kao sponzorom te Ministarstvom kulture Republike Hrvatske kao financijerom projekta "Pariška likovna scena i hrvatska moderna umjetnost" u sklopu kojega je konferencija i osmišljena.

Osamnaest domaćih i inozemnih izlagača iz Latvije, Francuske, Srbije, Slovenije, Mađarske, Rumunjske, Njemačke, Poljske i Bugarske svojim će razmatranjima tijekom dva dana trajanja konferencije i zaokružiti iskustva stečena za tri godine provođenja projekta.

Konferencija je i zadnje zbivanje u sklopu projekta "Pariška likovna scena i hrvatska moderna umjetnost", rekla je predsjednica organizacijskog odbora i voditeljica projekta Ljiljana Kolešnik. Taj je projekt istraživao odnose između hrvatske umjetničke scene i francuske vizualne kulture, s koncentracijom na one likovne fenomene iz Francuske kod kojih se moglo utvrditi da su recepcijom ili transformacijom utjecali na određene bitne pomake u hrvatskoj umjetnosti.

Kolešnik: u istraživanje kao tema uveden pojam prevođenja

Kolešnik je istaknula kako je u istraživanje uveden pojam prevođenja jer su se istraživači načelno htjeli odmaknuti od odnosa centra i periferije.

Prevođenje pak, shvaćamo i interpretiramo kao kreativnu transformaciju određenog načina, koncepta, ideje ili formalnog rješenja koji dolaze iz jedne sredine u drugu, a u načelu smo se koncentrirali na ona formalna rješenja koja proizvode određene tipove vizualnoga prikaza koji onda 'kruže' u širem europskom prostoru. Time se u stvari povezuju različite sredine upravo kroz proces prevođenja i transformacije, kazala je Kolešnik.

Podsjetila je da su do sada već održane dvije konferencije te izrazila namjeru da se odaberu najkvalitetnija izlaganja sa svih triju konferencija koji bi se objavili u knjizi koja bi bila 'finale' projekta, ali i, koliko nam je poznato, prva publikacija takve vrste.

Koncepcijski konferencija je organizirana u četiri sesije - dvije koje su održane prvoga dana, te dvije koje su planirane za petak.

Tako je, primjerice, povjesničarka umjetnosti Irena Kraševac s Instituta za povijest umjetnosti u četvrtak govorila o Andréu Malrauxu i hrvatskoj povijesti umjetnosti, Miloš Ćipranić, nezavisni istraživač iz Beograda o temi "Povratna karta – Merleau Ponty u Sarajevu", a Georgiana Medrea sa Sveučilišta u Bukureštu o smjeru francusko-rumunjskih razmjena u razdoblju komunizma.

U nekim od predviđenih izlaganja za petak bit će riječi o utjecaju velikoga francuskog arhitekta Le Corbusiera.

Gost iz Poljske Piotr Bernatowicz, s Instituta za povijest umjetnosti, Sveučilišta Adam Mickiewicz iz Poznańa govorit će o recepciji Le Corbusierovih ideja u projektima umjetničkih i istraživačkih radionica u Varšavi, a Vedran Ivanković, sa zagrebačkoga Arhitektonskog fakulteta, održat će predavanje pod nazivom "Le Corbusierova l’unité de Marseille – simbolički smisao rekonstrukcije Francuske nakon Drugoga svjetskog rata. (Hina)