'Zimska priča' u HNK-u Zagreb, mračna pastorala o iskupljenju

Još jedan veliki dramski projekt toga teatra uvodno je na konferenciji za novinare u HNK-u Zagreb predstavio ravnatelj Drame Ivica Buljan, umjetnički savjetnik na predstavi koju režira mlada engleska redateljica Polly Tritschler.
 
Istaknuo je kako je riječ o nastavku kreativnog promišljanja repertoara toga teatra.
 
"'Zimska priča' pripada dramama iz kasnog Shakespeareova razdoblja i ona je u nekom smislu suvremena. Odlučili se za taj komad iz više razloga, prije svega, jedan je od razloga upravo engleska redateljica koja ima iskustva s režiranjem Shakespearea, a s druge strane to je komad koji se odabire uglavnom u kazalištima koje se nalaze na vrhuncu svojih umjetničkih potencijala i mogućnosti ansambla", rekao je Buljan.
 
Ono u čemu leži dio magije i privlačnosti toga komada svakako je tema kojom se bavi, a to je tema izgubljenih iluzija, grešaka počinjenih u nekom trenutku života, napomenuo je.
 
"Vraćamo se tome djelu koje je kao kamen temeljac neke nove vrste osjećajnosti. Ima jednu otvorenu strukturu koja pred umjetnike postavlja velike izazove jer se bavi pitanjem mogućnosti; umjetnost nam u ovom slučaju pruža uvid u naše vlastite mogućnosti, koje realiziramo ili ne realiziramo, a naslov – Zimska priča - upućuje na to da je riječ i o starenju, dakle o procesu kojim propitujemo tragove svojeg života", kazao je Buljan.
 
Intendantica HNK-a Dubravka Vrgoč kazala je kako je tim tekstom HNK Zagreb želio odgovoriti na vrijeme u kojemu živimo.
 
"Živimo u jednom pomalo suludom vremenu gdje su sve stvari moguće i nekako nam se činilo da bi jedna drama koja svjedoči o nemogućim stvarima u mogućim vremenima nekako bila primjerena za jednu nacionalnu kuću", rekla je.
 
Napomenula je kako je premijera inicijalno trebala biti 28, siječnja no nakon što se shvatilo da kreativni proces nije dovršen, u dogovoru s redateljicom, koja je zbog ranije dogovorenih obaveza morala napustiti Zagreb, dovršava je Buljan.
 
"Predstava nastaje u umjetničkoj simbiozi zajedničkog iščitavanja Shakespeareova komada engleske redateljice i Buljana te HNK-ova ansambla", rekla je Vrgoč.
 
Hibrid tragedije i fantazije
 
Zaplet drame napisane oko 1611. preuzet je iz pastorale "Pandosto" Roberta Greena, objavljene u Engleskoj 1588., dok je Shakespeareov dramski tekst objavljen 1623. godine.
 
Radnja "Zimske priče" počinje na Siciliji, gdje Poliksen, kralj Bohemije, susreće svojega prijatelja iz djetinjstva, Leonta, kralja Sicilije. Poliksen žuri u domovinu, no Leont ga svim silama nastoji zadržati na Siciliji te šalje svoju ženu Hermionu, nadajući se kako će ona uspjeti nagovoriti njegova prijatelja na dulji ostanak.
 
Iznenađen uspjehom ženine misije, Leont posumnja kako su njih dvoje postali ljubavnici te da je Hermionina trudnoća posljedica te ljubavi s Poliksenom, pa naredi neka ga otruju. Ovaj uspije pobjeći u Bohemiju, no Leont Hermionu baca u tamnicu a njezinu tek rođenu kćer ostavlja na pustome mjestu.
 
Komad je podijeljen na dva međusobno posve različita dijela, gdje se tragična struktura prvog dijela nastavlja pastoralnom komedijom u drugom dijelu, a sve završava nedovršenim krajem, istaknuo je Buljan.
 
"U tome komadu, glumci moraju snažno balansirati, izlaziti i ulaziti iz žanra. U njegovu je središtu raspadnuti subjekt, Leont, koji je u prvom dijelu čvrst a od jednog trenutka uhvaćen u trenutku vlastitog ludila", napomenuo je.
 
Leont je jedan od najenigmatičnijih Shakespeareovih muških likova, ocijenio je Buljan, pa je predstavljao velik izazov za Dragana Despota, koji ga utjelovljuje.
 
Despot je kazao kako je riječ o doista kompleksnom komadu koji se upravo zbog svih izazova koji postavlja pred glumce rijetko postavlja, a glumcima HNK-a Zagreb predstavljao je i veliki izazov i užitak.
 
Leontovu ženu Hermionu glumi Alma Prica, u ulozi Leontova sina u alternacijama su Jan Nikola Baš i Lukas Ripli, Livio Badurina glumi Poliksena, kralja Bohemije), a Luka Dragić njegova sina.
 
Glume još Mislav Čavajda (Camillo), Slavko Juraga (Antigon), Jadranka Đokić (Paulina), Silvio Vovk (Kleomen),  Ivan Glowatzky (Dion), Alen Šalinović (Arhidam), Dušan Gojić ( Pastir), Damir Markovina (Sin pastira), Nikša Kušelj (Autolik),  Luca Anić (Perdita), Barbara Vicković (Mopsa),  Dora Lipovčan (Dorka), Borna Šercar, Fran Šercar (glazbenici-udarkaši).
 
Prica je napomenula kako je riječ o jednoj "doista mračnoj bajci, bez obzira na njezine sjajne duhovitosti i pastoralne dijelove, a glavna bitka koju su glumci vodili je kako, u okolnostima u kojima nema vremena za psihologizaciju odreagirati na udarce rečenica".
 
Komparatistica Željka Matijašević ocijenila je kako je riječ o izuzetno zagonetnoj tragikomediji, gdje se ne može jednostavno odgovoriti na pitanje je li komedija utemeljena na tragediji ili obratno.
 
"Njezin prvi dio je antička tragedija, koja onda kreće u potrebu za otkupljenjem i sve ono što se događa u čitavom drugom dijelu tjera nas da se zapitamo nije li zbilja prvog dijela toliko okrutna da može biti otkupljena samo u fantaziji, da zapravo nema svjesne razine na kojom možemo priznati i shvatiti posljedice svojih činova", kazala je.
 
Predstava se izvodi u prijevodu Milana Bogdanovića koji je u 50-tim godinama prošloga stoljeća za GDK Gavellu dovršio Branko Gavella.
 
Scenografiju potpisuju Johannes Schütz, "velikan vizualnih umjetnosti koji je promijenio poglede na scenu u europskom kazalištu, a čiji je to prvi rad u ovom dijelu Europe, te Yanjun Hu, kostimografkinja je Ana Savić Gecan, skladatelj scenske glazbe Marc Tritschler, a oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek. (Hina)