Preskočite na glavni sadržaj

Obnova spomeničke palače Amadeo za hrvatski Prirodoslovni muzej 21.stoljeća

Peto predavanje iz XII. ciklusa programa 'Arhitektura i naslijeđe' pod naslovom 'Obnova spomeničke palače Amadeo za hrvatski Prirodoslovni muzej 21.stoljeća', održati će dr.sc. Iva Mihoci  i prof. Goran Rako, dip. ing. arh., danas, 11. svibnja, u 18 sati, u prostorima Društva arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 3/1.
vrijeme: 11.05.2017. 18,00
mjesto: Zagreb; Društvo arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 3/1
url: http://www.d-a-z.hr
Predavanjem "Obnova spomeničke palače Amadeo za hrvatski Prirodoslovni muzej 21.stoljeća" završavamo ciklus predavanja o obnovi i revitalizaciji nasljeđa sredstvima EU fondova u kojem su prikazana četiri projekta, koja su osmislila i prijavila četiri zagrebačka muzeja: Muzej za umjetnost i obrt, Etnografski, Tehnički i Prirodoslovni muzej. Programi projekata obuhvaćaju vrlo širok raspon aktivnosti dugoročno uvrštenih u planove financiranja sredstvima Grada Zagreba; izvođenje radova obnove zgrada, izrada projektne dokumentacije, projekti novog stalnog postava, uređenje čuvaonica te restauriranje muzejskog materijala.

Za arhitektonsko naslijeđe Zagreba projekti su od iznimnog značaja budući da su muzejske zgrade zaštićena kulturna dobra i nalaze se na istaknutim pozicijama u povijesnoj jezgri Grada Zagreba. Obnovom i revitalizacijom osigurava se afirmacija arhitektonskih i urbanističkih značajki, posjećivanje i interpretacija materijalnih i nematerijalnih vrijednosti ambijenata i arhitekture.

Palaču Amadeo “kuću s plesnom dvoranom” podigao je grof Antun Pejačević 1796. u Demetrovoj ulici na gornjogradskom bedemu. Od 1797. Tu su se održavale kazališne predstave, a prvo gradsko kazalište, kao “Amadeov teatar” nalazilo se u palači od 1807-34. godine. U palaču je 1869 preseljena prirodoslovna zbirka i muzejska knjižnica Narodnog muzeja. Narodni muzej, hrvatski nacionalni muzej, utemeljen je 1846. u Zagrebu, u sklopu hrvatskoga narodnoga preporoda, na poticaj zagrebačke Čitaonice, Matice Ilirske te Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu. God. 1866. odlukom Sabora uređeno je ustrojstvo muzeja, njegov pravni položaj te načini financiranja: Narodni muzej postao je Zemaljski muzej Trojedne Kraljevine pod upravom Akademije. Od 1870. izdavao je Viestnik Narodnoga zemaljskoga muzeja u Zagrebu utemeljenog 1846. u Zagrebu. Hrvatski prirodoslovni muzej se sa svojim zbirkama nalazi u gornjogradskoj palači u kontinuitetu 150 godina.