Film u trajanju od 50 minuta, snimao se tijekom 2018., upravo za vrijeme aktivnog istraživanja na lokalitetu, koji je hrvatskim arheolozima pravi izazov više od pola stoljeća, što je njegova najveća vrijednost. Autorski tim je istaknuo kako to ne bi bilo moguće bez potpore Općine Medulin, Instituta „Ivo Pilar“, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Arheološkog muzeja Istra u Puli, Arheološkog muzeja u Zagrebu i Austrijske Akademije, priopćio je HRT.
Okupljene uzvanike pozdravio je Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja - domaćina pretpremijere. Ocijenio je kako je riječ o "nesumnjivo zanimljivom i kvalitetnom filmu koji pridonosi promociji ali i očuvanju arheološke baštine, među čijim je biserima upravo poluotok Vižula".
Nakon projekcije autorica, scenaristica i urednica projekta zahvalila je HRT-u na prepoznavanju tako važne teme, ali i svim arheolozima bez kojih bi film ostao neostvariva želja. Rekla je kako su se ideja i želja rodile prije četiri godine.
"Gledateljima smo željeli približiti poluotok Vižula u Medulinu, nedaleko Pule, koji je od 16. stoljeća predmet interesa mnogih istraživača u proučavanju antičke povijesti i Rimskog carstva, od 1. do 4. stoljeća poslije Krista, a posebice u vrijeme vladavine moćnoga Konstantina Velikoga. Od 1969. do danas ona je izazov kopnenim, podvodnim, a prvi puta i arheolozima s područja arheološke prospekcije koji koriste metode koje ne zahtijevaju iskopavanje", istaknula je autorica filma te nadodala svoju misao vodilju pri postavljanju autorskog filmskog koncepta - "Arheološka otkrića spajaju nas s dalekim vremenom. Ukazuju na stil života i na neobičan način povezuju živo s mrtvim. Daleko postaje blizu u prostoru kroz koji možemo s lakoćom putovati misaonim vremeplovom", rekla je.
Pretpremijernom predstavljanju prisustvovali su ravnatelji i predstavnici svih institucija koje su pomogle u nastanku filma te arheolozi koji su radili na lokalitetu na kopnu i u moru, predstavnici HRT-a, te predstavnici javnoga i kulturnoga života.
Urednik Dokumentarnog programa HTV-a Vladimir Brnardić ne krije zadovoljstvo filmom. "Već početak filma, uvodna špica - daje naslutiti kako nije riječ o bilo kakvom dokumentarcu.. svatko će, tko se ovim poslom bavi, prepoznati simboliku.. Oduvijek sam se divio arheolozima, jer nađu velike tajne i iskopaju velike rupe samo s malim kistom, pincetom i sličnim priborom. A vjerujem, kako je rekla jedna naša kolegica, osim što je riječ o izvrsnom dokumentarcu da je Tajna Vižule i dobar materijal za igrani film", rekao je. Za potrebe filma ekipa HRT-a dobila je i određeni ekskluzivitet jer mnogi mozaici i ostaci vila i građevinskih objekata su sada konzervirani, dakle do daljnjega su pod zemljom, pijeskom ili travom.
Ravnateljica Hrvatskoga restauratorskog zavoda Tajana Pleše pohvalila je, uz autorski i čitav tim stručnjaka. Zahvalila je svima jer su ispričali tu priču na divan način da je razumije i struka i šira javnost.
U iščekivanju monografije o Arheološkom parku ‘’Vižula’’, kao i svečane premijere koja je najavljena u vrijeme Dana općine Medulin, njezin načelnik, Goran Buić prepoznaje kao izniman doprinos i kulturnoj, ali i turističkoj vrijednosti Hrvatske. "Ono što ste otkrili jest da je Vižula kolijevka kršćanstva, što ima turistički potencijal Medulina, baš poput pravog skrivenog bisera, i to zelenog srcolikog oblika, može biti prepoznatljiv motiv dolaska mnogih..", rekao je.
‘’Ovo je još jedan među sjajnim primjerima kako HRT kontinuirano proizvodi sjajne dokumentarne filmove i čuva našu baštinu.", zaključio je pomoćnik ministrice kulture Hrvoje Manenica.
Što sve kriju Tajne Vižule, nakon medulinske premijere, doznat će i gledatelji HRT-a.
"Jedan od naših ciljeva je bio znanstveno-popularnim pristupom pokazati sve ono što je važno za približavanje jednog vremena te prisutnosti Rimskog carstva koje je unutar svojih granica izabrao i teritorije nevjerojatnih prirodnih ljepota na našoj morskoj obali. U bogatstvu hrvatske arheološke baštine posebno mjesto ima lokalitet Vižula u Medulinu, zbog raskoši, svoje veličine i mnogih tajni i nepoznanica. Mnogo toga je razotkriveno, a jedna od najvećih tajni je zašto stoljećima nitko nije živio na tom području, prema izvorima od 10. do 19. stoljeća. I najveća nepoznanica gdje je nestao grad Mutila, vjerojatno i preteča današnjeg Medulina", istaknula je scenaristica i urednica Vesna Jurić-Rukavina.
Sugovornici u filmu su eminentni hrvatski i međunarodni arheolozi Kristina Džin, Igor Miholjek, Darko Komšo, Zrinka Ettinger Starčić i Nives Doneus. Naratorica u filmu je glumica Sara Stanić. Redatelj je Ivica Dlesk, snimatelj i direktor fotografije Damir Bednjanec, motažer Zdravko Borko, skladatelj Vjeran Šalamon. Izvršna producentica Sunčana Hrvatin Kunić, scenaristica i urednica Vesna Jurić-Rukavina, dok je urednik Dokumentarnih sadržaja Vladimir Brnardić. (Hina)
