Preskočite na glavni sadržaj

Obilježena 35. obljetnica Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU

Znanstvenim simpozijem "35. godina Zavoda za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU)" u utorak je u Knjižnici HAZU u Zagrebu obilježena 35. obljetnica Zavoda.
vrijeme: 15.10.2019.
url: http://www.hazu.hr

Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt istaknuo je kako je zadaća Akademije uvijek bila čuvanje i njegovanje svijesti o hrvatskom nacionalnom identitetu. U nacionalnom identitetu, naglasio je, hrvatski jezik ima posebno mjesto.

Podsjetio je da je Zavod za lingvistička istraživanja HAZU osnovan 1984. godine kao znanstvenoistraživačka jedinica pri Razredu za filološke znanosti HAZU.

Akademija svojim djelovanjem zastupa hrvatsko društvo bez podjela, rekao je predsjednik HAZU dodavši kako podjela ne bi trebalo biti u pitanjima standardizacije hrvatskoga jezika.  Založio se za povratak rješavanja jezičnih pitanja u HAZU i unutar nje uspostavu Vijeća za hrvatski standardni jezik.

Od svojega osnutka do danas temeljna je djelatnost Zavoda bila organiziranje i razvijanje znanstvenoga rada na različitim znanstvenoistraživačkim projektima, napomenuo je Neidhardt dodavši kako je je rad Zavoda bio usmjeren jednomu i istomu cilju - očuvanju hrvatske jezične baštine i afirmaciji hrvatskoga jezičnog identiteta kao bitnih sastavnica nacionalnoga hrvatskog identiteta.

Predsjednik Razreda za filološke znanosti HAZU Darko Novaković istaknuo je kako unutar Zavoda djeluju uredništva  stalnih publikacija "Hrvatskoga dijalektološkog zbornika", "Filologije" i časopisa "Folia onomastica Croatica".

Prvi voditelj Zavoda, istaknuo je današnji voditelj akademik Goran Filipi, bio je akademik Rudolf Filipović, a iza njega su bili akademici Milan Moguš, Josip Bratulić i Marko Samardžija.

Akademik August Kovačec podsjetio je na bogatu jezikoslovnu djelatnost Akademije od njezinih početaka, kad je još u "jeku naleta austronjemačkoga globalizma" štitila hrvatski nacionalni identitet.Ocijenio je kako su postojale izvana, ali i unutar Akademije suprotstavljanja takvu njezinom radu.

Zbog potrebe njemačkog "Drang nach Ostena" iz velikoga Akademijina Rječnika izostavljeno je rječničko blago kajkavštine i čakavštine", naglasio je Kovačec dodavši kako je zadaća Zavoda bila nastavak rada na Benešićevu Rječniku hrvatskoga jezika, koji su kao kajkavski rječnik te zamišljeni rječnik čakavštine trebali biti nadopuna Akademijinu Rječniku.

U proteklih 35 godina, smatra Kovačec, Zavod se profilirao u centar jezikoslovnih promišljanja i strateškoga djelovanja u jezikoslovnim znanstvenoistraživačkim domenama - leksikologiji, leksikografiji i semantici s više poddisciplina kao što su povijesna leksikografija, konceptualna leksikografija i semantika te frazeološka leksikografija.

Tu su još, rekao je, i radovi u dijalektologiji i povijesti hrvatskoga jezika te etimološkim istraživanjima.

Podsjetio je kako znanstvena promišljanja različitih aspekata jezičnoga opisa hrvatskoga jezika kao cjelovita sustava obuhvaćaju i izradbu odgovarajućih jezičnih resursa i alata te dodao da su istraživanja hrvatskih dijalekata i povijesti jezika okrenuta objavljivanju monografskih opisa i rječnika pojedinih mjesnih govora te izradbi dijalektoloških atlasa.

Znanstvenoistraživački rad Zavoda odvija se na projektima leksikologija, leksikografija i semantika; na Benešićevu "Rječniku hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do Ivana Gorana Kovačića"; na Somatskom tezaurusu hrvatskoga jezika"; "Digitalnom hrvatskom frazeološkom rječniku te na području dijalektologije i povijesti hrvatskoga jezika, lingvističke geografije, istraživanja hrvatskih dijalekata i povijesti hrvatskoga jezika; suvremenim dijalektološkim opisima mjesnoga govora Bribira, Grižana, Triblja, Drivenika, Križišća i Kraljevice; popunjavanju bjelina na suvremenoj i povijesnoj kajkavskoj jezičnoj karti; Općeslavenskom lingvističkom atlasu (OLA), Europskom lingvističkom atlasu (ALE); etimološkim istraživanjima te  Hrvatskom etimološkom rječniku.

Upraviteljica Zavoda bila je do kraja 2018. godine znanstvena savjetnica Jela Maresić, a od ove godine u mandatnom razdoblju od četiri godine izabrana je znanstvena savjetnica Anja Nikolić-Hoyt.

U Zavodu su uredništva časopisa "Filologija", "Folia onomastica Croatica" i "Hrvatski dijalektološki zbornik".

Na simpoziju su, između ostalih, govorili su akademik Goran Filipi o "Atlasu Linguarum Histriae et Liburnae", Anja Nikolić-Hoyt o Benešićevu "Rječniku" i "Somatskom tezaurusu hrvatskoga jezika", Martina Bašić o čakavskoj leksikografiji te Mira Menac-Mihalić o "Općeslavenskom lingvističkom atlasu". (Hina)