Preskočite na glavni sadržaj

'Milan Šenoa – 150. obljetnica rođenja' - književni susret u Velikoj Gorici

Književni susret na temu 'Milan Šenoa – 150. obljetnica rođenja' će se održati u utorak, 17. prosinca, u 11 sati, u Gradskoj knjižnici Velika Gorica, Središnjem odjelu za odrasle. Jasmina Reis, kuratorica memorijalne zbirke obitelji Šenoa, pripremila je mnoštvo zanimljivosti vezanih uz život ovog geografa i književnika.
vrijeme: 17.12.2019. 11 h
mjesto: Velika gorica; Gradska knjižnica Velika Gorica, Središnji odjel za odrasle, Zagrebačka 37
url: http://www.knjiznica-vg.hr/
Milan Šenoa, najstariji sina Augusta i Slave, je s Emilijem Laszowskim surađivao na knjizi 'Povijest Plemenite općine Turopolja' te zajedno s njim i dr. Velimirom Deželićem sastavio prvi dio knjige 'Zemljopis, narodopis i povijesni pregled'.

 

Milan Šenoa (Zagreb, 2. VII. 1869 – Zagreb, 16. XI. 1961) diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, doktorirao 1895. Predavao u Hrvatskoj dramatskoj školi. Bio je profesor geografije klasične gimnazije u Zagrebu, profesor Filozofskoga fakulteta te predstojnik Geografskoga zavoda. Objavio je pedesetak radova iz fizičke, regionalne i socijalne geografije, mnogo putopisa i popularnih geografskih članaka. U književnosti se javio novelom Njuta (1890), a u zagrebačkom kazalištu izvedena su mu dramska djela Kako vam drago (1893), Kneginja Dora (1897), Sveta laž (1901), Časak žalosti (1904), Nevjerojatan događaj (1904), Ban Pavao (1904) i Izgubljeni (1910). Vezan uz tradiciju realizma, ali i inovatorstvo moderne, svojim je raznorodnim stvaralaštvom pridonio stvaralačkomu pluralizmu na prijelazu dvaju stoljeća. Ocu je posvetio biografsku prozu Moj otac (1933).