Preskočite na glavni sadržaj

Izložba 'Dječje igračke iz hrvatske baštine – od tradicije do suvremenosti' otvara se u Ljubljani

Izložba 'Hrvatske dječje igračke između tradicije i suvremenosti / Hrvaške otroške igrače med tradicijo in sodobnostjo' otvara se 20. veljače u Slovenskom etnografskom muzeju. Riječ je o gostujućoj izložbi zagrebačkog Etnografskog muzeja, autorice dr. sc. Iris Biškupić Bašić, koja će se održati povodom predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije.
vrijeme: 20.02.2020.
mjesto: Slovenija; Ljubljana, Slovenski etnografski muzej, prizemlje izložbenog dijela muzeja
url: http://www.emz.hr


Izložbu je autorica zamislila kao putovanje kroz povijest igračaka nastalih u Hrvatskoj i od hrvatskih autora. U prvoj dvorani izložene su igračke koje su početkom 20. stoljeća izrađivala djeca, potom igračke koje su za djecu izrađivali odrasli, a koje su postale dio muzejskog fundusa već od 1919. godine. Dio postava prikazuje igračke nastale u pojedinim centrima u kojima ih je većina stanovnika radila organizirano za prodaju. Jedno od najranije organiziranih mjesta u kojima je započela sustavna proizvodnja dječjih igračaka je selo Vidovec, nedaleko Zagreba. Tamošnji su majstori izrađivali brojne motive, a najčešće životinjske likove. Pedesetih godina 20. stoljeća prestala je djelatnost u Vidovcu i više se nikada nije obnovila.

 

Izlaskom iz prostora Vidovca posjetitelj dolazi do Zelova u Dalmatinskoj zagori, u kojem su se sve do početka 21. stoljeća izrađivale drvene igračke. I u ovom selu postojala je organizirana izrada, igračke su potisnutog kolorita, obojene nježnom žutom bojom s blagim crvenim i zelenim šarama, jednostavnih oblika poput konjića, leptira, svirala i zrakoplova, s malo geometrijskog uresa, neprecizno oblikovane nožićem. Početkom 21. stoljeća i u Zelovu je prestala izrada igračaka. Ulaskom u centralnu dvoranu posjetitelju se pruža pogled na Hrvatsko zagorje. Ovu izložbenu dvoranu kao i cijelu izložbu likovno je oblikovala autorica Nikolina Jelavić Mitrović, koja je na zanimljiv i atraktivan način slijedila ideje izložbe te odraslima, a posebno djeci približila igračke i lokalitete na kojima su nastale.

 

Duga je povijest izrade igračaka u Hrvatskom zagorju, u mjestima Stubički i Bistrički Laz, Gornja Stubica, Tugonica, Turnišće, Jerovec, Bedenec, Globočec i Marija Bistrica. Igračke su uvijek izrađivali muškarci, a oslikavale žene pa je svaka igračka na određeni način jedinstvena. Njihov je izričaj nepromijenjen već generacijama pa je Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskoga zagorja 2009. godine upisano na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva te je potvrđena njihova važnost i vrijednost na svjetskoj razini.

 

Izložene su i velike, desetak puta uvećane kopije dječjih igračaka nastale u majstorskim radionicama Ivice Mesara iz Tugonice i Josipa Fijana iz Marije Bistrice. Ove su igračke postavljene na Trgu pape Ivana Pavla II. u Mariji Bistrici, a dio su kolekcije predimenzioniranih igračaka koje krase bistrički trg, a na ovoj će izložbi razveseliti djecu koja u njima mogu sjediti i gledati filmove o hrvatskoj kulturnoj baštini bistričkog kraja. Uz navedeno, autorice su osmislile i dječju igraonicu u kojoj se djeca mogu i poigrati s originalnim zagorskim igračkama.

 

Na izložbi su predstavljene danas vrlo rijetke igračke hrvatskih tvornica i majstorskih radionica. U Hrvatskoj se sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća iz manjih zadruga ili industrijskih pogona razvijaju tvornice koje su proizvodile dječje igračke, a među njima najpoznatije su tvornice „Biserka“ i „Uzor“ u Zagrebu, „Jugoplastika“ u Splitu, tvornica lutaka i igračaka „25 maj“ u Dubrovi kraj Labina, Lanena industrija Osijek i Krapinska tekstilna industrija s tvornicom „TIK-TIK“, a sve su djelovale do 90-ih godina. Na ovoj je izložbi eksponatima posebno zastupljenija zagrebačka tvornica ”Biserka” koja je mnogima bila poznata po proizvodnji dječjih plastičnih igračaka prema likovima iz priča i filmova Walta Disneya. Na izložbi su zastupljene i plišane igračke nastajale u majstorskoj radionici Ružice Vavra u Zagrebu već od 1949. godine, a 150 plišanih igračaka zaštićeno je autorskim pravima. Naposljetku kroz vremeplov igračaka izlažemo igračke 21. stoljeća, ne samo one Hrvatskog zagorja, već i one koje nose potpis hrvatskih dizajnera i umjetnika koji stvaraju zanimljive, didaktičke igračke koje omogućavaju djeci da i sama kreiraju novu, vlastitu igračku od postojećih elemenata. U fundusu muzeja čuvaju se igračke Gorana Lelasa umjetnika koji je s poznatom tvrtkom za proizvodnju art igračaka StrangeCo iz San Francisca 2007. godine realizirao projekt u suradnji s MoMa-om. Drugi je hrvatski produkt dizajner Marko Pavlović osmislio didaktičku igračku naziva Oblo Spheres proizvedenu u Kanadi 2010. i Logiq Tower 2015. godine od investitora Marka Cahsensa i tvrtke Great Cirkle Works Inc.. Izložena je drvena didaktička igračka Mačka akademskog slikara Zlatana Vrkljana koji ju je 2009. godine osmislio, a izveo stolar i dizajner Marko Plavčić te dvije drvene ekološke igračke Damira Adamovića iz Ivanić Grada.

 

Ovom izložbom, na kojoj su izloženi najzanimljiviji i najvrjedniji predmeti iz zbirki dječjih igračaka, Etnografski muzej želi posjetiteljima Slovenskog etnografskog muzeja proširiti spoznaju o ovome dijelu hrvatske baštine koji je često bio zanemarivan i marginaliziran, a danas je postao dragocjen dio kulturne stvarnosti.

 

Izložbu Etnografskog muzeja je financijski podržalo Ministarstvo kulture, a dio je kulturnog i umjetničkog programa u zajedničkoj organizaciji Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih i europskih poslova, kojim se Hrvatska predstavlja tijekom predsjedanja Vijećem EU.