Preskočite na glavni sadržaj

Hrvatski filmovi u tematskom programu na 67. Oberhausenu: Solidarnost kao disrupcija

Branka Benčić i Aleksandra Sekulić kuriraju središnji tematski program 67. međunarodnog festivala kratkog filma u Oberhausenu pod nazivom 'Solidarnost kao disrupcija' koji je strukturiran u pet cjelina. U sklopu programa prikazuju se naslovi nastali 1960-ih i 1970-ih godina iz područja bivše Jugoslavije te recentni radovi filmaša iz Hrvatske i regije. Projekcije se odvijaju online za vrijeme trajanja festivala, od 1. do 10. svibnja 2021.
vrijeme: 01.05.2021.
url: https://www.kurzfilmtage.de/en/

Središnji tematski program 67. međunarodnog festivala kratkog filma u Oberhausenu, "Solidarnost kao disrupcija" kojeg kuriraju Branka Benčić i Aleksandra Sekulić sagledat će koncepte solidarnosti, riječi koja je tijekom 2020. i 2021. godine mnogobrojno korištena u različitim prilikama, uvjetima i kontekstima, a program projekcija podsjetiti će na njezin revolucionarni potencijal.

Tijekom 2019. i 2020. godine, spomenute kustosice osmislile su tematski program projekcija za festivalsko izdanje 2020. godine, koje je zbog pandemije Covid-19 bilo odgođeno. Program se vraća ove godine aktualniji no ikad, no gledatelji će ga, umjesto uživo u festivalskim dvoranama Lichtburg kina u Oberhausenu, gledati online.

Namjera je programa  da inspirira i redefinira promišljanje solidarnosti kao disruptivnog događaja rekonstituiranja društva, te da reaktivira resurse i metode kinematografije u potrazi za novom infrastrukturom solidarnosti.  Polazeći od vrijednosti zajednice ili društva, solidarnost narušava sustave nejednakosti, hijerarhije, nepravde.

Postavljajući u dijalog filmsku produkciju 1960-ih i 1970-ih godina iz područja SFRJ i recentne radove s međunarodnim pozicijama, program će istražiti arhiv i kontinuitet politike emancipacije iz prošlog stoljeća  i glasove suvremenih borbi koje remete hijerarhiju i odnose moći u Europi, sustav nejednakosti, privatizaciju, eksploataciju, ili sustav umjetničke produkcije, povezanost načina proizvodnje i političke prakse, od deelitizacije produkcije (radikalni amaterizam), svakodnevne prostorne politike, "nesavršene solidarnosti"; do kinepolitike. Kroz filmski program kustosice istražuju povijesno nasljeđe mjesta filmske proizvodnje u relaciji s estetikama i politikama radništva.

Strukturiran u pet cjelina -  pet tematskih programa, poput Kinepolitike, program projekcija okuplja filmove od Nezaposlenih ljudi Želimira Žilnika (1968.), Specijalnih vlakova Krste Papića (1972.) ili Vlaka sjenki Nike Autor (2017.), polusatnog filma koji u korelaciju stavlja Papićeve Specijalne vlakove i suvremene migrante, filmski arhiv i snimke mobitelom te kroz povijesni narativ podsjeća na društveni i politički značaj vlakova na filmu te Jean-Marie Straub i Danièle Huillet Europa 2005-27 Octobre (2006.) i dua Doplgenger.

Program nastavlja projekcija Museum Songspiel 20XX (2011.) kolektiva Chto Delat iz St Petersburga, uz predavanje i diskusiju, filmovi Vlatka Gilića (Ljubav, 1972.), te programska cjelina Performativne geste –  zajednički javni prostor s radovima Tomislava Gotovca, Damira Očka, Ante Babaje, Bojana Jovanovića i dr.

Posljednji program i razgovor posvećeni su kolektivnim praksama i nasljeđu kinoklubova, suradnji i zajednici (Ivan Martinac, Sava Trifković, Yugantar Collective…). Program prikazuje razne mogućnosti prikazivanja ili stvaranja solidarnosti filmom.

Program se nastavlja 2022. godine "Epilogom" od tri programska filmska bloka.

Branka Benčić je kustosica, povjesničarka umjetnosti i komparatistica sa središnjim interesom za film i video, kustoske prakse, avangardne, eksperimentalne i radikalne umjetničke pozicije i povijest izložbi. Ravnateljica je Muzeja moderne suvremene umjetnosti u Rijeci. Kao kustosica realizirala je brojne relevantne skupne i samostalne izložbe i filmske programe u institucijama, muzejima, filmskim festivalima u zemlji i inozemstvu. Dugogodišnja je umjetnička direktorica Apoteke – Prostora za suvremenu umjetnost, kustosica istraživačke platforme Cinemaniac Misliti film i stručna suradnica Pula Film Festivala. Povjerenica je i kustosica Hrvatskog paviljona na 57. bijenalu u Veneciji (2017).

Aleksandra Sekulić je filologinja opće književnosti i teorije književnosti, programska urednica u Centru za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) u Beogradu. U 2000-im godinama bila je programska urednica i producentica u Akademskom Filmskom Centru u Beogradu i članica pokreta Low-Fi Video, projekta Medijska arheologija i grupe Kosmoplovci.

Međunarodni festival kratkometražnog filma u Oberhausenu je od svog osnutka bio katalizator promjena, pokazatelj suvremenog razvoja, forum za često žustre diskusije, otkrivač novih trendova i talenata i jedna od najvažnijih institucija kratkometražnog filma u svijetu.

Ovogodišnji festival odvija se u isključivo online od 1. do 10. svibnja, a sve ostale detalje potražite na njegovoj službenoj stranici
 
Izvor: HAVC