obavijest

Predstavljanje knjige i ilustrirane edukativne publikacije - Bakreno doba


vrijeme: 13.04.2019.
mjesto: Arheološki muzej u Zagrebu

U subotu, 13. travnja 2019. godine u 15 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu održat će se predstavljanje knjige 'Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj' i ilustrirane edukativne publikacije 'Šetnja kroz bakreno doba'.
 
O knjizi „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ će govoriti dr. sc. Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu, dr. sc. Tihomila Težak Gregl, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; dr. sc. Ina Miloglav, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; i Dragana Rajković Arheološki muzej Osijek, dok će o publikaciji za djecu govoriti Zorica Babić, Arheološki muzej u Zagrebu.



Knjiga „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ nastavlja se na istoimeni izložbeni projekt koji je u Arheološkom muzeju u Zagrebu bio postavljen od 30. kolovoza do 19. prosinca 2019. godine.

Urednice knjige, Jacqueline Balen, Ina Miloglav i Dragana Rajković ujedno i autorice istoimene izložbe i tekstova u knjizi, okupile su šesnaest stručnjaka iz pet zemalja, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Velike Britanije i Njemačke koji su obradili različite teme bakrenoga doba. Knjiga se sastoji od dva dijela, te u prvom dijelu obrađuje različite kulture koje su obilježile razdoblje bakrenoga doba – eneolitika na prostoru današnje sjeverne Hrvatske, a u drugom dijelu obrađuje različite aspekte života eneolitičkih zajednica na širem prostoru i u općem smislu koji upućuju na promjene u odnosu na prethodno razdoblje neolitika. Nakladnici: Arheološki muzej u Zagrebu, Filozofski fakultet sveučilišta u Zagrebu i Arheološki muzej Osijek.

„Podjela pretpovijesti na razdoblja, odnosno periodizacija pomoćno je sredstvo koje omogućuje pregledan uvid u razvoj čovjeka i njegova društva. Uvidjelo se da nije moguće jednostavno povući crtu između kamenih i metalnih doba. Niz pojava i zajednica nije se po svojoj gospodarskoj i društvenoj strukturi, ali ni po materijalnoj i duhovnoj ostavštini u potpunosti uklapalo u neolitik, ali ni u brončano doba… Postalo je jasno da između ovih dvaju razdoblja postoji i neko prijelazno vrijeme koje će tek utrti put razvijenim metalnim razdobljima. Ono to je bilo na prvi pogled najvidljivije obilježje tog prijelaznog razdoblja jest sve češća pojava metalnih predmeta, u prvom redu bakrenih, ali i zlatnih i srebrnih, kao posljedica razvoja primarne metalurgije… Kao i u vrijeme neolitika, niz inovacija pristiže bilo kulturnom bilo demičkom difuzijom iz anadolskog i egejskog prostora, no u ovome se trenutku pojavljuje i jedno novo ishodište migracija, otvara se novi povijesni put koji će veliku ulogu imati u svim kasnijim razdobljima europske povijesti. To je područje Ponta, Zakavkazja i južnoruskih stepa, a put vodi preko šumovitih i Erdeljskih Karpata uz donji tok Dunava. Iz tih su krajeva, u potrazi za novim prostranstvima za ispašu pristizali brzi, pokretljivi stočari koji su u potpunosti ovladali metalurgijom, udomaćili su i zauzdali konja, načinili kola na četiri kotača. Svojom su se pokretljivošću i prodornošću nametnuli starim neolitičkim zajednicama i postupno ih transformirali u nova eneolitička društva. Mnogi arheolozi, slijedeći lingvističke ideje, ove stepske populacije koje sredinom 5. tisućljeća pr. Kr. započinju selidbene valove prema zapadu, smatraju prvim indoevropskim zajednicama pa tako i početak eneolitika povezuju s postupnom indoeuropeizacijom širih europskih prostora…. Na prostoru sjeverne Hrvatske u ranome eneolitiku i dalje svojim tradicionalnim životom žive zajednice u arheološkome smislu poznate kao kasni razvojni ili regionalni stupnjevi sopotske kulture – Sopot IV i tip Seče pa se početak eneolitika izjednačuje s produljenim neolitikom. Do znatnijih promjena dolazi sa srednjim eneolitikom i pojavom lasinjske i retzgajarske kulture, a obilježja kasnoga eneolitika ocrtavaju se kroz badensku kulturu koja se smatra jednom od prvih indoeuropskih zajednica na našemu prostoru te potom kostolačku i na kraju vučedolsku kulturu koja već jasno navješćuje sljedeće, brončano doba. (Tihomila Težak Gregl iz uvoda)



Ilustrirana edukativna publikacija “Šetnja kroz bakreno doba” nastala je kao dio izložbenog projekta „Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj“ i to posebno namijenjena djeci i mladima. Ova edukativna publikacija vodi mladog čitača u bakreno doba ili eneolitik i upoznaje ga s nosiocima različitih kultura koje se pojavljuju na prostoru kontinentalne Hrvatske i svim novitetima koje ovo vrijeme donosi kao što su prve indoeuropske populacije, upotreba metala u svakodnevnom životu, razvoj metalurških i ostalih zanimanja, intenzivna razmjenu dobara, proizvodnja piva, tetoviranje i revolucionaran izum tog vremena bez kojeg danas ne bi mogli zamisliti puno toga – kotač. Autorica teksta: Zorica Babić; Autorica ilustracija: Ana Mrazek Lugarov.

Predstavljanje publikacija održava se u sklopu programa 1. Festivala arheološke knjige, FestArK.

Opširnije >>>

https://www.facebook.com/Arheoloski.Muzej.u.Zagrebu/



(D.H.F., 09.04.2019)

Tagovi: amz, bakreno doba