Preskočite na glavni sadržaj

25. Dani hrvatskog filma

25. Dani hrvatskog filma
Ovogodišnji Dani hrvatskog filma, koji će se održati od 21. do 24. travnja zagrebačkim kinima 'Europa' i 'Tuškanac' te u klubu 'Vinyl', uz tradicionalni program konkurencije posvećen filmovima kratkog i srednjeg metra iz protekle godine, donosi bogati popratni program za svoje obljetničko, 25. izdanje.
vrijeme: 21.04.2016. - 24.04.2016.

Konačan popis filmova za natjecateljski program, koji će biti izabrani između njih 267 pristiglih na natječaj, objavit će se 1. travnja.
 
"Još se ne zna točan broj filmova u konkurenciji, jer to ovisi o minutaži i ukupnoj ocjeni, no vjerojatno će biti na prošlogodišnjoj razini, između šezdesetak i sedamdesetak", rekao je Željko Luketić, umjetnički direktor Dana na konferenciji za novinare. "Bit će tu ugodnih iznenađenja, ima sjajnih filmova koji odskaču od ostalih i koji će sigurno kotirati za nagrade", dodao je.
 
Direktorica festivala Zdenka Gold istaknula je kako je ulaz na sve programe festivala besplatan, "što je još jedna od stvari s kojima se Dani mogu ponositi".
 
Festival počinje za mjesec dana, no zasad smo dobili samo dio potpore zagrebačkog Ureda za kulturu, obrazovanje i sport, koji je ove godine za realizaciju namijenio 90 tisuća kuna, napomenula je. "Očekujemo i potporu Hrvatskog audiovizualnog centra, no još ne znamo rezultate natječaja, no ove smo godine dobili potporu Društva hrvatskih filmskih redatelja", dodala je.
 
Psihotronični filmovi - retrospektive Jakova Sedlara i Zvonimira Maycuga
 
Kao jedan od atkrativnijh najavljen je program "Psihotronički film", s filmovima Zvonimira Maycuga i Jakova Sedlara, čije je filmsko stvaralaštvo okrenuto prema rubnim žanrovima. Tim povodom održat će se i okrugli stol "Postoji li u Hrvatskoj psihotronički film?".
 
Psihotronički film odnosi se, prema 'Psihotroničkoj filmskoj enciklopediji' Michaela J. Weldona, na rubne filmove koji svoj kultni status nisu dobili zahvaljujući kritičarima nego publici.
 
"Takvi filmovi često nisu nailazili na dobar prijem kod kritike, no ljudi su ih tražili i željeli gledati pa su stekli kultni status", rekao je Luketić.
 
Jedan od redatelja takvih filmova je Jakov Sedlar, kojemu će se na Danima prikazati tri rjeđe prikazivana uratka - "Agonija" (1988.), "Ne zaboravi me" (1996.) i "Sjećanje na Georgiju" (2002.), koj je izazvao kontroverze s obzirom na to da su likovi pijanaca i marginalaca bili nazvani prema domaćim filmskim kritičarima i književnicima.
 
"Ta su imena bila zafrkancija i Polimac je to tako shvatio, no neki nisu pa su napadali tadašnjeg ministra kulture Antuna Vujića jer je filmu dao 200 tisuća kuna da se prebaci iz video u filmski format", rekao je Sedlar, u razgovoru s Luketićem o svom stvaralaštvu.
 
Upitan je li on uistinu državni redatelj kako ga mnogi percipiraju, Sedlar kaže da to zasigurno nije, jer bi "to značilo da radi za državu propagandne filmove". "U početku rata sam snimao filmove o istini u Hrvatskoj, no kada se radi o mojim igranim i dokumentarnim filmovima, nikako se ne može reći da sam bio državni redatelj", naglasio je.
 
Dodao je da bi, osim za "Četverored", na špicu gotovo svakog svog filma koje je napravio, njih osam igranih, dva igrano-dokumentarna i više od sedamdeset dokumentaraca, mogao napisati da ga nije financirala država.
 
Sedlar smatra kako je etiketu državnog redatelja dobio zbog svojih političkih stavova, a ne filmova jer ih je većinu, napomenuo je, snimio u teškim produkcijskim uvjetima. "Snalazio sam se kako sam znao, uz pomoć prijatelja i poznanika od Izraela do Australije kojima su bile zanimljive teme kojima sam se bavio", rekao je.
 
Uvjeren je da projekt može vratiti novac ako je projekt kvalitetan, a smatra da bi trebalo transparentnije prikazati gdje i kome ide prihod od filmova koje financira HAVC.
 
Iako se Sedlara doživljava kao konzervativnog, njegovi filmovi i predstave pokazuju da se bavio gay tematikom još u vrijeme dok ona nije bila toliko prisutna kao danas.
 
"Ni u čemu nisam konzervativan, bio sam prva javna osoba koja je podržala gay paradu, uvijek sam bio za prava manjina, ljudi s kojima se družim su svih nacionalnosti i seksualnih opredijeljenja, a proglašen sam konzervativcem zbog toga što sam bio privržen ideji ostvarivanja hrvatske države", kazao je.
 
U istom programu prvi put će se predstaviti cjelovit redateljski opus Zvonimira Maycuga, za što će se neki filmovi doslovno izvući iz podruma. Prikazat će se njegova tri cjelovečernja filma, "Ja sam tvoj bog iz 1983. najavljen kao 'ljubavna drama u svijetu mašte', erotski film "Oaza" (1984./88.) te melodrama "Kalvarija 1996., jedan od prvih nezavisnih filmova u samostalnoj Hrvatskoj.
 
Rođendansko izdanje festivala slavi domaći film
 
Za svoje rođendansko izdanje Dani hrvatskog filma će slaviti hrvatski film u svim njegovim rodovima, a s obzirom da je riječ o najdugovječnijem festivalu u Hrvatskoj, uz Animafest i Pulski filmski festival, njegova konkurencija predstavlja sve što se od devedesetih do dana događalo na domaćoj sceni.
 
Program 25 godina DHF-a u kino Tuškanac dovodi izbor filmova s dosadašnjih festivala, od eksperimentalnih do animiranih.
 
"Željeli smo izbjeći klasičnu strukturu 'best of' programa, pa ne prikazujemo samo nagrađivane ili festivalski uspješne filmove, već one koje nismo imali priliku često vidjeti a bitni su za razvoj festivala i kinematografije kod nas", rekao je Luketić.
 
Festival nastavlja s prošle godine uvedenim programom studentskih filmova danas afirmiranih autora - u programu "Još raniji radovi s ADU-a" prikazat će se filmovi Snježane Tribuson, Ivana Salajas, Draka Rundeka, Branka Schmidta, Zorane Peze i drugih.
 
Domaćem televizijskom naslijeđu posvećen je program program Hrvatski TV film, s izborom dokumentarnih ostvarenja iz ciklusa Zadnja pošta Zagreb, filmove Mladena Jurana. Tim će se programom obilježiti i 60. obljetnica Hrvatske televizije, a njime se želi naglasiti važnost televizijskih dokumentaraca i gotovo nestalog žanra televizijskih drama i filmova.
 
Dani priređuju i retrospektivu Dalibora Barića, multimedijalnog umjetnika, autora eksperimentalnih filmova u kojima istražuje tradicionalne žanrove SF-a i horora - devet filmova nastalih od 2010. do 2013. godine.
 
"Radimo retrospektive mlađih autora koji su zanimljivi, ne želimo čekati da ostare ili umru, a Barić je autor o kojemu se više zna na međunarodnoj nego na domaćoj sceni", napomenuo je Luketić.
 
Dani hrvatskog filma jedini su koji imaju kategoriju namjenskog filma s glabenim spotovima i reklamama. Stoga će se ove godine prirediti projekcija filmova iz povijesti zagrebačog Studija za crtani film, izbor ponajboljih reklama Dušana Vukotića, Nedjeljka Dragića i Nikole Kostelca.
 
Luketić kaže kako je odnos prema namjenskim filmovima često bio maćehinski, takvi uratci nisu bili potpisivani, pa će se, dok se neki povjesničari njima ne pozabave, prikazati skupno.
 
Dani ove godine donose i natjecateljski program glazbenih spotova Videodrom, ostvaren u suradnji s Croatia Recordsom, koji će se održati u klubu Vinyl u Bogovićevoj.
 
Kada je riječ o nagradama festival ove godine ima dvije novosti - nakon godinu dana stanke ponovno se dodjeljuje Zlatna uljanica Glasa koncila, za promicanje etičkih vrijednosti u filmskom stvaralaštvu, a prema novom pravilniku Hrvatskog društva filmskih kritčara za Oktavijana će konkurirati cjelogodišnja produkcija, uključivši i filmove prikazane na ostalim festivalima.
 
Popratni program donosi i filmove Festivala slovenskog filma, ovogodišnjeg partnera Dana, po izboru Igora Prassela, program Novi dokumentarni filmovi iz susjedstva, po izboru Olivera Sertića i poseban program filmova ovogodišnjeg dobitnika nagrade Oktavijan za životno djelo, Nedjeljka Dragića.
 
U okviru festivala održat će se dvije besplatne radionice - filmske kritike, pod vodstvom Višnje Vukašinović, te radionica o tome kako razvijati i predstaviti projekte u početnoj fazi za međunarodno tržipte", koju će voditi jedna od istaknutijih europskih produicentica Roshanak Behesht Nedjad. (Hina)

Vidi i:
DHF: Od 256 filmova za konkurenciju izabrano njih 87