izložba

Izložba 'Hrvatska jadranska kupališna baština' u Opatiji


vrijeme: 06.06.2019. - 26.10.2019.19 h
mjesto: Opatija; Umjetnički paviljon Juraj Šporer

Hrvatski muzej turizma iz Opatije najavljuje otvorenje izložbe pod nazivom 'Hrvatska jadranska kupališna baština', u četvrtak, 6. lipnja, u 19 sati. Izložba se otvara u prostoru Umjetničkog paviljona 'Juraj Šporer' i traje sve do 26. listopada 2019.
 

O izložbi


„Hrvatska jadranska kupališna baština“ autorice Mirjane Kos Nalis


Gradnjom kopnene i pomorske prometne infrastrukture u 19. stoljeću razvija se balneologija, koja dokazuje ljekovitost i blagotvornost prirodnih resursa kao što su more, sunce, zrak, pijesak. Upravo je ona vezana uz razvoj turizma koji je usko povezan uz izgradnju kupališta u Hrvatskoj, s naglaskom na Opatiju kao kolijevku domaće turističke djelatnosti.


Ova izložba Hrvatskog muzeja turizma iz Opatije nudi presjek samih početaka kupališta nastalih na jadranskoj obali, kao i promišljena nastojanja tadašnjeg generalnog direktora Južnih željeznica Friedricha Juliusa Schülera koji je ogromnim ulaganjima ostvario plan stvaranja klimatskog lječilišta i morskog kupališta u Opatiji, računajući s povećanim brojem korisnika usluga novoizgrađene željeznice na relaciji Beč – Rijeka – Beč.


Morske kupališne građevine koje danas imamo neizostavni su dio urbanističke arhitekture odnosno urbanizma turističkih mjesta kao markantne građevine njihovih veduta u pogledu s mora. Prva morska kupališta gradili su najpoznatiji arhitekti toga doba, s pažljivom i primjerenom organizacijom u smislu planiranja prometne povezanosti i izgradnje turističkih resursa. Osnivaju se dioničarska društva za izradu lječilišta i kupališta, zatim društva za uređenje i poljepšanje mjesta, koja potiču znanstvena istraživanja koja dokazuju pogodnosti određenog podneblja i mjesta. Kupališta se smještaju na litoralu ili neposredno u moru na izuzetno izloženim pozicijama pa su pod utjecajem mora podložna brzoj devastaciji. Grade se i kupališne kućice, koje i danas možemo vidjeti na jadranskoj obali, od kamena i drveta. Sve se gradilo u skladu s konzervatorskim uvjetima i brigom o očuvanju kulturne i prirodne baštine.
 

(R.P.B., 04.06.2019)