" />
konferencija, znanstveni skup

Savjetovanje konzervatora o energetskoj obnovi i očuvanju baštine


vrijeme: 11.06.2019.
mjesto: Zagreb; Muzej Mimara

'Energetska obnova, prostorni razvoj i očuvanje karaktera kulturno povijesnih cjelina', naziv je i tema savjetovanja konzervatora Ministarstva kulture koje se u utorak, u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja, održava u Muzeju Mimara.

Kako bi se konzervatori, ali i projektanti znali suočiti sa sve većim izazovima koji su danas pred njima u očuvanju kulturne baštine, na cjelodnevnom savjetovanju predstavit će se uspješno realizirani primjeri primjena mjera energetske učinkovitosti, prostornog razvoja, integracije provedbenih planskih i konzervatorskih dokumenata.

Riječ je o redovitom savjetovanju Ministarstva kulture s konzervatorima iz svih konzervatorskih odjela, a s obzirom na to da se želi ujednačiti postupanja i službu napraviti učinkovitijom za treće izdanje odabrane su teme koje to ministarstvo povezuju s Ministarstvom graditeljstva.
 
"U prvom redu to je pitanje energetske obnove kulturnih dobara, što je izazov za konzervatore i projektante jer se otvaraju mnoge mogućnosti obnove  koristeći metode postizanja energetske učinkovitosti, ali i pitanje kako osigurati da se ne ugroze spomenici", rekla je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
 
Kao drugu, podjednako važnu temu savjetovanja izdvojila je prostorno planiranje. "Znamo da je prostor u svakoj zemlji i u Hrvatskoj posebno, možda jedan od najvrednijih resursa koje imamo. Tu smo usmjereni jedni na druge, urbanisti, prostorni planeri i konzervatori kako bismo prilagodili interes i potrebe razvoja gradova s onim ograničenjima koja proizlaze iz sustava zaštite kulturne baštine", ustvrdila je.
 
U tom dijelu će se predstaviti rad na izradi konzervatorskih podloga, posebno u kontaktnim zonama spomenika koji su zaštićeni u okviru UNESCO-ove kulturne baštine kako bi se ubrzale procedure i poboljšala prostornoplansku zaštitu.
 
"Što se tiče energetske učinkovitosti u ovu financijsku perspektivu nismo ušli dovoljno dobro pripremljeni i zapravo je kompletan sklop zgrada koji je zaštićen u najvećoj mjeri bio isključen iz programa energetske učinkovitosti, želimo potaknuti projektante i konzervatore na aktivni pristup", istaknula je.
 
Po njezinim riječima, na savjetovanju će se vidjeti i kako korištenjem najsuvremenije tehnologije koja ni na koji način neće ugroziti spomeničku vrijednost omogućiti da se zgrade koje su u povijesnim cjelinama obnove energetski te na takav način budu rentabilnije i održivije, da svi doprinesu smanjenju emisije stakleničkih plinova
Obuljen kaže kako Ministarstvo kulture ima odličnu suradnju s Ministarstvom graditeljstva, završavaju projekt novog sustava kulturne baštine, informacijskog sustava baze podataka. "S obzirom da smo upućeni jedni na druge odlučili smo uspostaviti sustav kontinuirane edukacije", dodala je.
 
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar rekao je kako je energetska učinkovitost u velikom zamahu. "Imamo neke stvari koje moramo odraditi do 2050. godine, urediti sve stare zgrade, smanjiti potrošnju energije za 50 posto, smanjiti CO2", napomenuo je.
 
Za stambene, višestambene i javne zgrade postoje programi, no sada se radi na tome kako energetski obnoviti zaštićenu kulturnu baštinu. "Tu treba puno više novaca nego za prosječnu zgradu i moramo tražiti modele kako u budućnosti energetski smanjiti potrošnju zgrada koje su zaštićene", dodao je Štromar.
 
Podsjetio je kako je ministarstvo kojemu je na čelu u prošloj godini uložilo 60 posto više od planiranog u energetsku obnovu. "Hrvatska je na dobrom putu, cilj je kroz programe obnoviti zgrade koje su veliki potrošači, a unutar su kulturno-povijesnih cjelina, koje su u kategoriji  koje zahtijevaju poseban program energetske obnove", napomenuo je.
 
Cjelodnevna izlaganja s primjerima iz prakse
 

Prvi dio savjetovanja, fokusiran na program energetske obnove zgrada i primjenu mjera  energetske učinkovitosti na kulturnoj baštini, počeo je prezentacijom projektnog zadatka za izradu Programa energetske obnove zgrada koje  imaju status kulturnog dobra. 
 
U nastavku su izlaganja o preporukama za primjenu mjera energetske učinkovitosti na graditeljskoj  baštini te inicijative Europske komisije 'Clean Energy for EU Islands', u koju su među 2700 europskih otoka uključeni hrvatski otoci Cres, Mali Lošinj, Korčula, Brač i Hvar.
 
Drugi dio posvećen prostornom planiranju i očuvanju karaktera kulturno-povijesnih cjelina donosi izlaganja, među ostalim, o konzervatorskoj podlozi za kontaktnu (buffer) zonu Svjetskog dobra Starog grada Dubrovnika, te kontaktnoj zoni kulturno-povijesne cjeline Splita. (Hina)

(R.P.B., 11.06.2019)