Kliofest 2019.

Na Festivalu će biti predstavljene brojne knjige, među kojima su Romi u Drugom svjetskom ratu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 1941.–1945., Hrvati u Boki kotorskoj, Kako je nastala slovenska nacija, Smrt u Hagu: nedovršeno suđenje Slobodanu Miloševiću, Katolička crkva u Istri između otpora i potpore talijanskoj vlasti u Istri 1918.-1943., Hrvatsko-ugarska nagodba, Kleti Turci i ilirska braća: Bosna u hrvatskom jugoslavizmu do 1878., Španjolski građanski rat i kultura sjećanja – u povodu 80 godina od završetka rata i dr.

Pedesetak hrvatskih nakladnika izložit će svoje knjige iz područja povijesti i srodnih znanosti, a pojedinim će knjigama cijene biti znatno snižene. U sklopu Festivala bit će dodijeljene nagrade za doprinos historiografiji.

Ovogodišnji Kliofest tijekom četiriju dana održavanja donosi mnoštvo okruglih stolova u svezi s povijesnim temama, brojna predstavljanja knjiga te sajam knjiga u svezi s povijesnom i srodnom tematikom. Jedan od okruglih stolova nosi naziv Osvajanje svemira i tehnološki razvoj u doba Hladnoga rata – pola stoljeća od iskrcavanja čovjeka na Mjesec (1969-2019), drugi je vezan uz kraj Prvog svjetskog rata Versajska mirovna konferencija i novi europski poredak, treći govori o suvremenoj povijest Hrvatska 1989-1990. – počeci tranzicije, četvrti je vezan uz nedavni nesretni događaj iz Francuske pod nazivom Stradanja baštine u povijesti – katedrala Notre-Dame i primjeri iz Hrvatske.

Tijekom Kliofesta bit će postavljene četiri izložbe, i to Gradovi u pokretu. Postosmansko nasljeđe: Ankara, Beograd, Istanbul i Sarajevo očima fotoreportera 1920-ih i 1930-ih autorice Nataše Mišković, zatim Uspjesi Druge Republike – Gdynia autorice Magdalene Najbar-Agičić, Rogaška Slatina kao pogranični grad Trećeg Reicha autora Bojana Balkoveca i izložbu Hrvatskog državnog arhiva Tragom prošlosti – Hrvatska 1968.


Pišem povijest

Slogan je šestoga Kliofesta Pišem povijest. Naravno, povijest pišu povjesničari – no je li ono što oni napišu i objave dovoljno vidljivo u široj javnosti? Kliofest želi povezati one koji pišu tekstove o povijesnim temama i širu javnost, sve zainteresirane za zbivanja u davna ili sasvim nedavna vremena. Ove smo godine priredili sedam okruglih stolova, od kojih su neki vezani uz važne obljetnice: trideset godina od sloma socijalizma u Europi (1989) odnosno od početaka tranzicije u Hrvatskoj (1989/1990), pedeset godina od iskrcavanja čovjeka na Mjesec (1969) te osamdeset godina od postanka Banovine Hrvatske (1939), ali i dva tematska: okrugli stol o postosmanskom nasljeđu u četiri grada u međuraću povezan s međunarodnom izložbom Gradovi u pokretu i Zafranovićevim filmom Duh vremena, koji će biti premijerno prikazan u Hrvatskoj, te okrugli stol o stradanju baštine u povijesti, potaknut nedavnim teškim oštećenjem pariške katedrale Notre-Dame u požaru. Program je ove godine još bogatiji nego prethodnih – interes za predstavljanje knjiga i druge oblike promocije povijesnih tema i projekata toliko je porastao da smo se odlučili za dvije pozornice i istovremeno odvijanje programskih aktivnosti. Očekujemo da će publika biti brojna, da će se mnogi koje zanima povijest popeti na plato knjižnice u Ulici Hrvatske bratske zajednice i zaći među knjige i povjesničare. A osim stotinjak hrvatskih sudionika, dočekat će ih i više od dvadeset stranih iz Kanade, Francuske, Italije, Njemačke, Rusije, Ukrajine, Turske, Češke, Poljske, Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Slovenije. Tu su i izložbe – ove su godine četiri izložbe u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, a po jedna na Filozofskom fakultetu, u Hrvatskom državnom arhivu i u Knjižnici Bogdana Ogrizovića. Također, nastavljamo s Danom povijesti diljem Hrvatske – broj mjesta u kojima će biti različite povijesne manifestacije, tribine, predstavljanja knjiga i predavanja se i ove godine povećao. Pedesetak hrvatskih nakladnika i nekoliko stranih izložit će svoje knjige iz povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, etnologije... Nekim će knjigama cijene biti znatno snižene. S autorima koji sudjeluju na festivalu moći ćete popričati i dobiti potpise na njihovim knjigama. Glavni dio programa odvija se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a nekoliko promocija knjiga bit će u Knjižnici Bogdana Ogrizovića i Hrvatskom državnom arhivu.

Programska knjižica >>>

https://hr-hr.facebook.com/kliofest/


Foto: https://www.facebook.com/kliofest/photos/

Organizatori su Festivala Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Udruga Kliofest, suorganizatori su Hrvatski državni arhiv, Hrvatska udruga nastavnika povijesti, Hrvatska matica iseljenika, Hrvatski institut za povijest, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljska kulturna udruga „Mikolaj Kopernik“, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA i Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.

(D.H.F., 13.05.2019)