obavijest

Nove knjige Malih zvona


vrijeme: 28.08.2020.

U okviru svoje prozne produkcije namijenjene odraslim čitateljima, naklada Mala zvona objavila je dva nova naslova. U biblioteci 'U prvom licu' izašla je zbirka proznih fragmenata iz putničkih bilježnica Sanje Lovrenčić 'Zapisi o kući, zapisi iz odsutnosti', a u 'Ilustriranoj fantastičnoj knjižnici' zbirka kratkih priča F. Scotta Fitzgeralda 'Kratak put kući', u prijevodu Edina Badića, s ilustracijama Ivana Stanišića.

„Zapisi o kući, zapisi iz odsutnosti“ donose izbor kratkih tekstova književnice Sanje Lovrenčić, nastalih tijekom 2016. i 2017. godine. Balansirajući između proze i poezije, između ladanjskih umjetničkih rezidencija i vizura velegrada, između tvrde stvarnosti i mekih iskoraka u imaginarno, autoričin glas s velikom slobodom iskušava različite registre jezika, vodeći čitatelja u osebujnu književnu avanturu.

Iz uredničke bilješke:
 
Tekst ovih Zapisa teče kao brdski potok ili povjetarac. Bilješke su to o putovanju, istkane suptilnom vještinom vrhunskog poznavatelja jezika i rada s riječima. Atmosfera, asocijacija i slika je bezbroj; razmišljanja, pitanja – sve ih prepoznajemo, sve se to i sami pitamo. No tu i tamo, kao kad nabore tkanine razmakne nalet vjetra, čitatelj vidi da to nije sve: iz bilježaka nastalih između putovanja naslućuje horizont grube i glupe stvarnosti koja je autoricu i navela da uvijek iznova odlazi na put.
 
"Pokriješ stvarnost velom pa vidiš bolje,” piše u ovoj knjizi. Putujući bistre misli i otvorenog pogleda, Sanja Lovrenčić pokriva i razotkriva stvarnost jedinstvenom tkaninom satkanom od riječi. (Iva Valentić)

Knjiga je opremljena fotografijama.
 
Zbirka „Kratak put kući“ sadrži sedam kratkih priča američkog klasika F. Scotta Fitzgeralda, prvi put objavljenih u hrvatskom prijevodu. Priče su izvorno izlazile u časopisima krajem dvadesetih i tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća. Autor u njima iskušava neke motive i postupke kojima će se služiti u duljim djelima (primjerice u romanu „Blaga je noć“), no povezuje ih to što se u svakoj pojavljuje neki element fantastičnog. Iako je Fitzgerald, čuveni kroničar „doba jazza“, čitateljima poznat kao majstor realistične proze, u ovim se pričama otkriva njegova njegova prigušena ali trajno prisutna sklonost fantastičnom:  jednom je ono materijalizacija bezimenog nemira koji progoni njegove junake, jednom ludički izlet u improviziranu bajku, jednom maštarija o mentalnom svijetu jednoga psa. Završna priča „Hvala na vatri“, koju je časopis New Yorker 1936. odbio kao previše fantastičnu te objavio tek 2012., izgrađena na jezičnoj dosjetci, vješto balansira između ironije i mistike.
 
Knjiga je opremljena ilustracijama Ivana Stanišića koje na izvanredan način ulaze u dijalog s tekstom, diskretno evocirajući povijesno razdoblje njegova nastanka te istodobno stvarajući atmosferu tajnovitosti.
 
Preveo Edin Badić. 



(R.P.B., 28.08.2020)