obavijest

Objavljeni finalisti Nagrade Fric


vrijeme: 17.12.2019.

U utrci za 75 tisuća kuna vrijednu nagradu Fric za najbolju knjigu fikcijske proze 2018./19. tjednika Express šest je naslova koje je žiri u ponedjeljak najavio kao šest izvanrednih literarnih 'lica koja traže Frica',  a pokazuju se kao autori koji hrabro prokazuju aktualnu društvenu zbilju.

Na konferenciji za novinare u Art Kinu KIC koordinator nagrade Kruno Lokotar istaknuo je kako se nagrada ove godine dodjeljuje po treći put, a riječ je o 75 tisuća kuna vrijednom uglednom priznanju koje je naziv dobilo po nadimku Miroslava Krleže.
 
"Nagrada se dodjeljuje za najbolju neprevedenu knjigu fikcijske proze – romane, novele, pripovijetke – premijerno objavljenu u Hrvatskoj u razdoblju između 1. srpnja 2018. i 31. lipnja 2019.", rekao je Lokotar. Šest odabranih naslova profiliralo se među 13 uvrštenih u širi izbor, te među 52 prijavljena djela. Svih 13 autora uvrštenih u širi izbor bit će nagrađeno knjigom "Avangarda Krležiana" Predraga Brebanovića.
 
Urednik kulture Expressa Igor Vikić istaknuo je kako je ključni problem većine nagrada previše dobrih knjiga, "pa tako i ove". "Izabrati finaliste nezahvalan je posao. Utješno je jedino što je to pokazatelj da pisana riječ nije izgubila na snazi", ocijenio je Vikić, koji je ujedno i član žirija nagrade.
 
U žiriju za dodjelu nagrade ove su godine još bili novinarka i urednica Biljana Romić kao predsjednica, te kao članovi, glumica Lana Barić, povjesničar Hrvoje Klasić, ginekolog Dubravko Lepušić i književna kritičarka Jagna Pogačnik.
 
Ove godine među prijavljenim je naslovima prevladavao roman, koji ima brojčanu prednost nad zbirkama priča, a pročitana djela pokazuju, kako je rekla predsjednica žirija Biljana Romić, da suvremena domaća produkcija sadržajno i dalje secira i prokazuje društvenu zbilju, "sve njezine pervertirane rukavce i izopačene realije".
 
"Krimić, ratna proza, bildungsroman, identitetske krize, idejni ćorsokak, propitivanje manjinske pozicije, to bi bili toposi ovog trenutka u proznoj produkciji. Pokazuje se da domaći autori nisu eskapisti, da ne bježe od prokazivanja, seciranja društvene zbilje u zemljama koje su nastale nakon rasula bivše države", kazala je Romić.
 
U finalnu utrku nazvanu "Šest lica traži Frica" uvršten je roman "Schindlerov lift" Darka Cvijetića, u kojoj je lift, kako je rekla Romić, "metafora životnoga kruga u jednom malom mjestu, od radničkih solitera, do rata i propasti cijelog jednog života koji je tu bujao". "Isijavanje" Namika Kabila, knjiga je "promišljena kao film", dok je zbirka priča "Poštovani kukci i druge jezive priče" Maše Kolanović "iznimno zanimljiva zbirka u kojoj se autorica pozabavila suvremenom zbiljom, gdje je svaka asocijacija s Kafikinim 'Preobražajem' sasvim namjerna".
 
Nadalje, u finalu je i roman "Skica u ledu" Josipa Mlakića, "karakteristično pisan roman toga autora, koji uvijek kreće od smrti ubojstva, a onda to širi na priču o društvu i raznim društvenim problemima, pri čemu kroz čitav roman nastoji provući kako bi se nekim matematičkim algoritmima mogao unijeti stanoviti red u kaotičan svijet".
 
"Stranka" Bojana Žižovića priča je o tome kako u nekoj distopičnoj zemlji jedna potkapacitirana osoba može postati članom neke stranke, te kroz nju napredovati čineći sve moguće zločine i izopačenja, posve gubeći osjećaj za moralno i etično". "Ako nam se nekad i čini da je riječ o hiperboli, preuveličavanju, odjednom se uhvatite da čitate novine i shvatite da je sve to sasvim moguće", istaknula je Romić.
 
Posljednja knjiga uvrštena u uži izbor je "Pacijent iz sobe 19" Zorana Žmirića, u kojoj pratimo sve formativne točke života mladića koji s 19 godina odlazi u rat.
 
Upravo je rat dominantna tema kojom su se ove godine bavili domaći autori, rekla je Lana Barić. "Na prvome je mjestu rat, a na drugome postsocijalistički život. Tu ima jako puno suočavanja, no iako ta borba ne urađa nekim rezultatom, moglo bi se zaključiti da to suočavanje ipak obećava neku čišću sliku budućnosti", ocijenila je.
 
"Dakle, možemo zaključiti da rat nije gotov bilo da se radi o društvenoj ili osobnoj perspektivi i isto tako da zapravo živimo dosta jadno, mizerno, dehumanizirano, opustošeno i trulo ali isto je tako jako dobro da to znamo i da tome gledamo u oči, što svi ovi autori i rade", zaključila je.
 
Ime dobitnika bit će proglašeno na posebnoj svečanosti u drugoj polovici siječnja 2020. godine. Laureatu će biti uručen novčani iznos od 75 tisuća kuna (bruto), te, u referenci na Miroslava Krležu kao žiroskopa svojega vremena, skulptura savršeno balansiranoga žiroskopa koji se, jednom pokrenut, može vrtjeti zauvijek, a čiji dizajn potpisuje kolektiv Đ 24 (Bojan Krištofić, Sven Sorić i Hrvoje Spudić). Nagradu sponzorira Barcaffe.
 
Dosadašnji dobitnici nagrade Fric su Damir Karakaš za roman "Sjećanje šume", te Jurica Pavičić za roman "Crvena voda". (Hina)

(R.P.B., 17.12.2019)

Tagovi: nagrada fric
Preuzmite postojeći katalog u CSV formatu.   PREUZMI


   Ispiši stranicu

 



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu