obavijest

Više od tri milijuna korisnika projekta Besplatne elektroničke knjige


vrijeme: 13.01.2020.

U 2019. godini 30 posto više korisnika projekta online je čitalo 16 posto više e-knjiga te preuzelo na svoje uređaje 2 posto više e-knjiga, a s 23 novoobjavljena naslova njihov se broj popeo na 242, kao što je i s prošlogodišnjih 583.180 novih korisnika premašena brojka od ukupno tri milijuna korisnika.

Čak 52 naslova zabilježilo je više od tisuću čitatelja tijekom 2019. godine, s novoobjavljenim naslovima čitateljima je ukupno dostupno više od stotinu probranih pjesničkih naslova suvremene hrvatske književne produkcije.


Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] objavilo je u okviru internetskog projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] tijekom 2019. godine 23 nova naslova, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta (elektronickeknjige.com) od objavljenih 242 dostupno 216 naslova. U istom razdoblju, prema podacima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su rekordnih 583.180 korisnika koji su online čitali 132.606 e-knjiga te na svoje uređaje preuzeli još njih 78.212, što znači da su korisnici projekta tijekom 2019. ukupno čitali 210.818 e-knjiga. U odnosu na 2018. godinu, kada je zabilježeno 449.780 korisnika koji su online čitali 114.110 e-knjiga te na svoje uređaje preuzeli još njih 76.046, što ukupno iznosi 190.425 besplatnih e-knjiga, to predstavlja porast broja korisnika od 30, porast broja online čitanja od 16 te preuzetih e-knjiga od 2 posto.


Najčitaniji je prozni naslov u 2019. roman „Sloboština Barbie“ Maše Kolanović (6.164 čitatelja), a iza njega slijede roman „Ljubav je sve“ Krešimira Pintarića (4.822)  te prozni zapisi Henryja Davida Thoreaua „Walden“ (4.002). Najčitaniji pjesnički naslov je „Tri jeseni“ Ane Ahmatove (4.224 čitatelja), a iza njega slijede „Tour de force“ Krešimira Pintarića (2.047) i „Gledaj me u oči“ Marija Brkljačića (1.580). Najčitaniji publicistički naslov je „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ Dražena Šimleše (7.980 čitatelja), a iza njega slijede „Mediji, propaganda i sistem“ Noama Chomskog (7.617) i „Zapisi iz treće kulture“ Darka Polšeka (7.068). Najčitaniji esejistički naslovi su „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (7.085), „Hodanje“ Henryja Davida Thoreaua (2.574) i „Barikade“ Borisa Budena (2.116), dok su najčitaniji teorijski naslovi „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (9.408), „Strukturalizam, semiotika, metafilmologija“ (2.179) i „Filmska opredjeljenja“ (1.608) Hrvoja Turkovića. Čak 52 naslova zabilježilo je više od tisuću čitatelja tijekom 2019. godine.


Kao i prethodnih 18 godina, projekt BEK nastavlja s objavljivanjem probranih naslova suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući legalan i besplatan pristup djelima zaštićenim autorskim pravima. U travnju su objavljene četiri zbirke nagrađivanih hrvatskih pjesnikinja i pjesnika: „Koncepcija vrta“ Ivana Babića, nagrađenu Tinom Ujevićem 2015. godine, „Bršljan“ Krešimira Bagića, višestruko nagrađivanog pjesnika, „Zašto? Zato“ Jelene Osvaldić, nagrađenu Ivanom vitezom Trnaskim 2014. godine, te „Mamasafari“ Olje Savičević Ivančević, višestruko nagrađivane pjesnikinje i spisateljice. S tim novim naslovima čitateljima je ukupno dostupno više od stotinu probranih pjesničkih naslova suvremene hrvatske književne produkcije. U srpnju je u drugom kolu biblioteke „elektroRI“ objavljena nagrađena zbirka pjesama u prozi „Aleatorika disanja“ Sebastiana Antonia Kukavice, poema „Avenija : dokument jednog vremena i međuprostora“ koju potpisuje skarlet_p, nagrađena zbirka priča „Ništa za pisati kući o“ Envera Krivca te tri romana – „Svitanje na zapadu“ Igora Beleša, „Tragovi goveda“ Mladena Blaževića i „Troslojne posteljine“ Dunje Matić. Krajem kolovoza objavljen je „ženski prozni blok“ s čak šest naslova suvremenih hrvatskih spisateljica: zbirka priča „Znam li ja gdje živim“ Aide Bagić, roman „Mitohondrijska Eva“ Mihaele Gašpar, koji je 2012. godine proglašen najboljim proznim rukopisom na 7. anonimnom natječaju osječkog ogranka Matice hrvatske, roman „Spavaš li?“ Aleksandre Kardum, za koji je autorica 2008. godine dobila nagradu Fran Galović za najbolje prozno djelo na temu podvojenog identiteta, roman „Nebeski biciklisti“ pokojne Irene Lukšić, višestruko nagrađivane spisateljice, esejistice i urednice, zbirka priča „Oni – humani bestijarij“ Nataše Skazlić te prozni zapisi „Posudi mi smajl“ Nore Verde. U listopadu je objavljen „muški prozni blok“, također sa šest naslova nagrađivanih hrvatskih autora: romani „Sanjao sam slonove“ Ivice Đikića, za koji je dobio tportalovu nagradu za najbolji roman 2012. godine, „Wonderland“ Marinka Koščeca, za koji je dobio VBZ-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman 2003. godine, „U tvom zagrljaju zaboravljam svako pretrpljeno zlo“ Krešimira Pintarića i „Lunapark“ Tomislava Zajeca, te zbirke priča „Groblje manjih careva“ Zorana Malkoča i „Rajske ptice“ Nevena Ušumovića. Početkom prosinca objavljen je i glasoviti manifest prve polovice 19. stoljeća – „Pravo na lijenost“ francuskog revolucionarnog socijalista Paula Lafarguea, u prijevodu Đurđice Ercegovac. Knjige su objavljene uz financijsku potporu Grada Zagreba, Grada Rijeke i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.


Naslovi objavljeni u okviru projekta BEK dostupni su trenutno, globalno i bez novčane naknade: krajem 2019. godine projekt je premašio brojku od tri milijuna korisnika, što u prosjeku iznosi više od 150 tisuća godišnje, a knjige su čitane i/ili preuzete 1,842.320 puta, što znači da je u prosjeku po svakom naslovu zabilježeno više od 7 i pol tisuća čitatelja.

 

(R.P.B., 13.01.2020)

Preuzmite postojeći katalog u CSV formatu.   PREUZMI


   Ispiši stranicu

 



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu