Društvo hrvatskih književnika (DHK) dodijelilo je u četvrtak nagrade Dana hrvatske knjige 'Juditu', 'Davidias' i 'Slavić', a nagradu 'Judita' za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini za 2020. dobio je akademik Luko Paljetak za knjigu 'Književni pretinci'.
vrijeme: 22.04.2021.
Nagradu "Davidias" za najbolju knjigu odnosno studiju inozemnog kroatista u 2020. godini dobio je poljski filolog Maciej Czerwiński za knjigu "Čvorovi prijepora. Jezici i znakovi tradicije", koju je objavila zagrebačka Alfa.
Nagradu "Slavić" za najbolji autorski knjigom objavljeni prvijenac dobila je Lora Tomaš za knjigu "Slani zrak" u izdanju naklade Hena com.
U obrazloženju nagrade "Judita" akademik Pavao Pavličić podsjeća kako je Luko Paljetak objavio cijeli niz stručnih knjiga posvećenih novijoj hrvatskoj književnosti. Taj je odsječak naše književne povijesti predmet je zanimanja i u knjizi "Književni pretinci", objavljenoj u nakladi Matice hrvatske, napominje Pavličić te dodaje kako je ova konzistentna knjiga pregled onih imena i dostignuća koja se u našoj literaturi XX. stoljeća doimaju osobito važnima ili intrigantnima.
Paljetak niže rasprave o braći Vojnović, o Franu Supilu, Nazoru i Ivane Brlić Mažuranić, A. B. Šimiću, Begoviću, Frangešu, Ujeviću, Šegedinu, Slamnigu, Dizdaru, Martiću te Krunoslavu Quienu, ističe i dodaje kako ga zanimaju različiti aspekti njihova djela: motivika, stih, simbolika, a koji put se radi i o posve previđenom sloju piščeva djelovanja.
Čime god se bavio, kako navodi, Paljetak zapravo uvijek proučava literarnost izabranih tekstova, odnosno ono po čemu ti tekstovi jesu prije svega književni.
Hrvojka Mihanović-Salopek u obrazloženju nagrade "Davidias" ističe kako je knjiga uglednoga poljskog slavista, profesora na Jagelonskom sveučilištu u Krakovu Macieja Czerwińskog "Čvorovi prijepora. Jezici i znakovi tradicije" nov i originalan doprinos promatranju pojedinih tema hrvatske književnosti i kulture, razmotrenih u filološkom i teorijskom promišljanju u kontekstu širih društveno-povijesnih zbivanja.
Prof. Czerwiński pronalazi kao bitnu točku dugotrajnog prijepora u novijoj hrvatskoj kulturi i politici dvije različite koncepcije koje su se razvile u doba hrvatskog narodnog preporoda, napominje i dodaje kako je prva utemeljena na nacionalnim osnovama tj. na tradiciji Trojedine kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, dok je druga internacionalna koncepcija osnovana na tradiciji Velike ilirije tj. kraljevstva ujedinjenih Slavena (poznatog još od Jurja Križanića i Mavra Orbinija).
Ocjenjuje kako autor vrlo argumentirano i objektivno sagledava složenost političkih i geopolitičkih okolnosti kao i javnih pojedinaca koji su u "postojećim okolnostima postulirali određena rješenja".
Smatra kako nizom odličnih zapažanja Czerviński komentira i postpreporodnu dominaciju službenoga štokavskog standarda koji potiskuje, posebice u stavovima hrvatskih književnih kritičara i jezikoslovaca, stvaralaštvo na čakavskom i kajkavskom narječju.
Knjigu, ističe, odlikuje autorova izvrsna znanstvena upućenost u područje kroatistike, spisateljska vrsnoća i zanimljiv, kod nas učestalo zaobilažen, izbor građe koji kroz više povijesnih razdoblja razlaže pojavu utopističkih sveslavenskih društveno-političkih koncepcija te se refleks tih zbivanja s učestalo tragičnim ishodom za hrvatski narod odražava i u višestoljetnom lancu književnih djela pa i samih umjetnika.
Ocjenjuje kako prof. Czerviński odlično dijagnosticira ideološke pojavnosti kod hrvatskih intelektualaca i pisaca koje ekvilibriraju između polova visoke zanesenosti i autodestruktivnosti, koje promatra prvenstveno u okviru dosega literarnosti i umjetničkog oblikovanja, te im pridružuje uvjerljivu književnu valorizaciju.
U obrazloženju nagrade "Slavić" Mario Kolar napominje kako se Lora Tomaš knjigom "Slani mrak" prvi put predstavlja kao književnica.
Ističe kako se radi o dokumentarno-fikcijskoj prozi u kojoj se kroz skicu neimenovanog malog pučinskog otoka i njegovih rijetkih stanovnika pokušava prodrijeti u suštinu otočnih mentaliteta.
Smatra kako neovisno o tome koliko pripadaju zbilji a koliko fikciji, otočni svjetovi prikazani u ovom višestruko inovativnom romanu djeluju uvjerljivo, što svjedoči o autoričinoj pripovjedačkoj zrelosti, na kakvu rijetko nailazimo među debitantima.
Nagrade su dodijeljene u sklopu obilježavanja Dan hrvatske knjige - 500 godina od prvoga izdanja "Judite" i 121. godine od osnutka DHK.
Dodjela nagrada mogla se gledati na Youtube kanalu. Predsjednik DHK Zlatko Krilić uručio je nagradu Lori Tomaš, nagrada "Judita" akademiku Luki Paljetku bit će uručena naknadno, a nagradu "Davidias" za Macieja Czerwińskoga primio je u ime nakladnika Alfe Božidar Petrač.
Dobitnici nagrada virtualno su se zahvalili na nagradama, a dobitnicima je videovezom čestitala ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, čestitajući i 121. rođendan DHK-u.
Odlukom Hrvatskog sabora iz 1996., 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige, kao simboličan čin sjećanja na Marka Marulića i njegovo djelo "Judita" dovršeno u Splitu 22. travnja 1501. godine.
Od 1997. godine, u organizaciji DHK i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, dodjeljuju se godišnje nagrade Dana hrvatske knjige, tj. "Judita" – za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini, "Davidias" – za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu, odnosno, studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini, te "Slavić" – za najbolji autorski knjigom objavljeni prvijenac. (Hina)
